Poznati američki novinar Taker Karlson uradio je i objavio intervju sa predsjednikom Ruske Federacije Vladimirom Putinom.
Taker Karlson, bivši novinar “Fox news-a”, objavio je na svom “Tviteru”, da je uradio intervju sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom. On je u utorak u Moskvi objavio snimak u kojem je najavio intervju zbog čega je postao tema broj jedan u cijelom svijetu, a sada je dugo iščekivani intervju konačno ugledao svijetlost dana.
Taker Karlson je u uvodnom dijelu objasnio ukratko argumente ruskog predsjednika koji smatra da dijelovi zapadne Ukrajini pripadaju Rusiji. Time je intervju i počeo.
Karlson je podsjetio Putina da je on 22. februara 2022. godine izjavio da Sjedinjene Američke Države planiraju napad na Rusiju. Amerikanci su to, kako kaže Karlson, smatrali "paranojom".
"Nisam ja rekao da će Amerika da napadne Rusiju. Je l' ovo ozbiljan intervju ili tokšou?", našalio se Putin na početku pa nastavio:
"Kako je Ukrajina nastala? Objasniću vam istorijski kontekst", započeo je Putin i dodao da će se Rusija i Ukrajina dogovoriti prije ili kasnije. Istakao je i da želi da se ovaj sukob završi mirovnim pregovorima, a potom je Karlsonu govorio o istorijskim odnosima, ruskim liderima kroz istoriju i raspadu Sovjetskog Saveza gdje je istakao da smatra da Rusija ima istorijsko pravo na dijelove Zapadne Ukrajine.
Širenje Alijanse
Putin se prebacio na temu Zapada, NATO pakta i raspada Sovjetskog Saveza. Govorio je da su se neki ruski lideri u prošlosti zalagali aktivno za raspad Sovjetskog Saveza. Putin je rekao da je Rusija tolerisala širenje Alijanse u pet navrata iako nije bio takav dogovor na početku.
Putin kaže da je svojevremeno pitao Bila Klintona da se Rusija priključi NATO paktu. Tada je dobio NE kao odgovor, a Karlson ga je pritiskao da direktno odgovori da li bi započeo proces pridruživanja Alijansi da je odgovor bio drugačiji.
"Shvatili smo da tamo nismo dobrodošli. U redu, ali hajde da gradimo odnose", dodao je Putin.
Narodna Republika Kina
Putin je govorio o ekonomskoj snazi Rusije i Kine. Prema njegovim riječima, Rusija ima 150 miliona stanovnika, dok Kina ima 1,5 milijardi uz rast od pet odsto godišnje.
"Potencijal Narodne Republike Kine je ogroman. Oni su danas najveća privreda na svijetu. Pretekli su odavno Sjedinjene Američke Države, rastu jako brzo. Bolje je da ne pričamo o temi straha i ko se koga plaši", podvukao je Putin.
Jugoslavija
Putin je nakon toga govorio o Jugoslaviji. Osvrnuo se na tadašnjeg predsjednika Borisa Jeljcina.
"Kada su počela događanja u Jugoslaviji, Boris Jeljcin je digao glas u znak podrške Srbima. Rusija nije mogla da ne stane u odbranu Srba, oni su nama vrlo blizak narod sa pravoslavnom kulturom. Oni pate generacijama. Time su Sjedinjene Američke Države otvorile 'Pandorinu kutiju'. Šta je rečeno kada je Rusija protestovala? Povelja Ujedinjenih nacija i međunarodno pravo su tada zastjareli. Svi se sada pozivaju na međunarodno pravo, ali su već tada počeli da govore da je sve zastjarelo", istakao je Putin.
Nastavio je na temu proširenja Alijanse. Podsjetio je na Samit u Bukureštu 2008. godine.
"Obećano nam je da se NATO neće širiti na istok. Postojalo je pet tačaka za širenje, a 2008. godine na Samitu u Bukureštu je dogovoreno da se Alijansa širi na istok na Ukrajinu i Gruziju, da su im vrata otvorena. Njemačka i Francuska su tada bile protiv toga, dok je Džordž Buš pritiskao velike evropske sile i na kraju su pristali ipak na to pa su promijenili odluku o Ukrajini. S obzirom da su promenili mišljenje tada, zašto ne bi i sada? Spremni smo da razgovaramo, ali sa kim?", kazao je ruski predsjednik.
Karlson se potom prebacio na temu sukoba 2014. godine. Tada je Rusija prisvojila Krim.
"CIA i opozicija su uradili sve kako treba. Postigli su cilj, promijenili su vlast. Sa političke tačke gledišta, to je velika greška. Ovdje nije funkcionisao kako treba politički vrh. Politički vrh je trebalo da vidi do čega bi to dovelo", naveo je Putin.
Putin je objasnio da je Rusija morala da uzme poluostrvo Krim "pod svoju zaštitu". Iznio je i podatak da je Rusija u toku 2023. godine postala najbolja ekonomija u Evropi uprkos brojnim paketima sankcija.
Prekid sukoba u Ukrajini
Karlson je predložio Putinu da pozove američkog predsjednika Džozefa Bajdena. Nakon toga, nadovezao se pitanjem o potencijalnom strahu od globalnog sukoba.
"Ako želite prekid rata, prestanite da šaljete oružje. Prije toga ćemo dogovoriti uslove. Zašto onda da zovem Bajdena? Šta da mu kažem, da ga molim? Oni time plaše svoj narod, to je očigledna činjenica. Misleći ljudi i analitičari, razumiju sve. Shvataju da je sve to laž", rekao je Putin.
Globalni sukob
Karlson je nastavio da ispituje Putina o mogućnosti napada drugih evropskih država. Ruski predsjednik je negirao takve navode.
"U samo jednom slučaju bismo poslali trupe na Poljsku. Ukoliko ona napadne Rusiju. Nemamo interese u Letoniji, Poljskoj ili nekoj drugoj zemlji. Zašto bismo to radili? Apsolutno to ne dolazi u obzir, ne treba čak ni da budete stručnjak da biste procjenili da li želimo globalni sukob. To bi dovelo čovječanstvo na ivicu opstanka", objasnio je Putin.
Sjeverni tok
Taker Karlson je bio prilično direktan sa narednim pitanjem. "Ko je digao u vazduh Sjeverni tok?", glasilo je pitanje na koje je Putin odgovorio uz osmeh - "Vi" i dodao da je on lično tog dana imao obaveze.
"Za ovo ne treba da gledamo samo one koji su zainteresovani za tako nešto, već i za one koji imaju mogućnost to da urade. Mogu mnogi da budu zainteresovani, ali da nemaju mogućnosti to da urade. Te dvije komponente bi trebalo da budu povezane", objasnio je Putin, a na potpitanje Karlsona zašto ne iznese dokaze i da tako ostvari "pobjedu u propagandi", ruski predsjednik je rekao da nije moguće pobijediti Sjedinjene Američke Države na tom bojnom polju.
Odnosi sa Sjedinjenim Američkim Državama
Taker Karlson ga je upitao da li bi potencijalno nova administracija, nakon izbora u novembru, mogla da uspostavi bolje odnose sa Putinom. Putin je rekao da mogućnost obnove komunikacije postoji.
Mirovni sporazum Ukrajine i Rusije i uloga Borisa Džonsona
Prema riječima Putina, mirovni sporazum dve države trebalo je da bude potpisan pre 18 mjeseci. Tada je to spriječio tadašnji predsjednik Boris Džonson, otkrio je Putin i rekao da je bio spreman veliki dokument koji je umalo bio potpisan.
"Gdje je sada Boris Džonson? Rat se nastavio", istakao je Putin koji je rekao da je Džonson saopštio Zelenskom da je bolje boriti se protiv Rusije nego sklopiti mir.
Volodimir Zelenski
Taker Karlson ga je upitao o mišljenju o Volodimiru Zelenskom. Putin je zaćutao, pa počeo.
"Vjerujem da Zelenski može da pregovara o miru. Njegov otac se borio protiv nacista i fašista u Drugom svjetskom ratu. Pričali smo jednom na tu temu. Pitao sam ga zašto podržava neonaciste u Ukrajini, dok mu se otac borio protiv fašista. Ali to je sloboda izbora. Došao je poziciju moći da bi vodio narod. Dobio je na izborima. Kada je došao na vlast, shvatio je dvije stvari. Prvo, da je bolje da se ne bori protiv nacionalista i neonacista jer su agresivni i nepredvidljivi. Drugo, obećao je mir Ukrajincima, a dobio je podršku Zapada koji podržava svakog ko vidi Rusiju kao antagonistu", rekao je Putin.
Zarobljeni američki novinar
Kraj razgovora bio je rezervisan za novinara "Wall Street Journal-a", Evana Gerškoviča. On je uhvaćen u Rusiji i optužen je za špijunažu. Karlson ga je upitao da li je moguće da, kao gest dobre volje, pusti Gerškoviča, ali je Putin imao odričan odgovor jer je, kako on kaže, Rusija pokazala dobru volju u više navrata ali nije to dobila od druge strane.
"Može da se priča o definiciji špijuna, ali postoje stvari koje su predviđene zakonima. Ukoliko neka osoba prima tajne informacije, onda je to špijunaža. On je to uradio, imao je tajne informacije. On nije samo novinar već novinar koji dobija tajne informacije. Nije nam u interesu da ga držimo u zatvoru, ali da bi došlo do dogovora, moraju da reaguju američke tajne službe. I ja bih želio da se on vrati svojoj kući", zaključio je predsjednik Rusije Vladimir Putin.
Kako je sve počelo?
Taker Karlson je u utorak 6. februara na "Tviteru", objavio snimak iz Moskve i saopštio je da je zakazao intervju sa ruskim predsjednikom. Snimak je u prva tri sata pogledalo 20 miliona ljudi, a do sada više od 100 miliona.
Karlson je optužio sve kolege sa zapadne hemisfere da nisu dobro radili svoj posao, odnosno da nisu željeli da urade intervju sa Vladimirom Putinom i da svijetu prikažu drugu stranu rata u Ukrajini koji traje skoro dvije godine. Uslijedili su medijski napadi na Karlsona i za kratak vremenski period, ovaj intervju postao je najiščekivaniji intervju u ovoj godini, a tek je februar.
Why I'm interviewing Vladimir Putin.pic.twitter.com/hqvXUZqvHX
— Tucker Carlson (@TuckerCarlson)February 6, 2024
“Ovakvi intervjui su rizični, očigledno. Zato smo o tome pažljivo razmišljali prethodnih mjeseci. Еvo zašto ovo radimo. Prvo, zato što je to naš posao. Mi smo novinari. Naša dužnost je da informišemo ljude. Dvije godine od početka rata koji je izmijenio čitav svijet, većina Amerikanaca nije informisana. Oni nemaju pojma šta se dešava u ovom regionu, ovdje u Rusiji ili 1.000 kilometara dalje u Ukrajini. A trebalo bi da znaju, jer puno plaćaju taj rat na načine koje ne razumiju.
Rat u Ukrajini je ljudska katastrofa. Poginule su hiljade ljudi. Čitave generacije mladih Ukrajinaca. Najveća zemlja u Еvropi gubi ljude. Ali dugoročni efekti su još gori. Ovaj rat je preoblikovao globalne vojne i ekonomske saveze, kao i posljedice koje su uslijedile. Na kraju, isprevrtao je svjetsku ekonomiju. Еkonomski poredak koji je važio posle Drugog svjetskog rata, sistem koji je garantovao prosperitet Zapada više od 80 godina, sada se raspada veoma brzo, a sa njime i dominacija američkog dolara.
Ovo nisu male promjene. Ovo su istorijske promjene. One će oblikovati živote naših unuka. Većina svijeta ovo dobro razumije. Oni mogu da vide. Pitajte bilo koga iz Azije ili sa Bliskog istoka kako će izgledati budućnost. Ne ohrabrujemo vas da se složite s onim što bi Putin mogao da kaže u ovom intervjuu, ali vas pozivamo da ga pogledate. Morate da znate što je više moguće. I da onda, kao slobodni građani, a ne robovi, donesete odluke“, rekao je Karlson u utorak, on planira i intervju sa predsjednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim od kojeg bi tek trebalo da dobije odgovor na zahtjev za razgovor.
Ko je Taker Karlson?
U aprilu 2023. godine, glavni konzervativni američki TV kanal "Foks njuz" raskinuo je ugovor sa Karlsonom, koji nije smio ni da napravi oproštajni emisiju. Karlson je bio najgledaniji voditelj kanala i američke kablovske televizije uopšte: njegove emisije u udarnom terminu gledalo je 3,5 miliona ljudi, a zarađivao je između 15 i 20 miliona dolara godišnje.
Putina je intervjuisao "guru američke desnice" poznat po izjavama da Amerika zbog migranata postaje “prljavija i siromašnija”, upoređivao žene sa psima, a Iračane nazvao “primitivnim majmunima”. Taker Karlson je u mladosti objavljivao u malim konzervativnim publikacijama, a zatim je počeo da piše redovne kolumne za novine i časopise kao što su “Esquire”, “The New Republic” i “The New York Times Magazine”, koje danas prezire zbog toga što su liberalni.
Pravu popularnost je stekao početkom 2000-ih kada je postao kovoditelj “Crossfire” na CNN: u svakoj epizodi liberali i konzervativci su raspravljali o različitim temama, ali je otpušten kada ga je liberalni voditelj Džon Stjuart optužio da svojim nastupima uzrokuje podjele u Americi. Karlson se pridružio “MSNBC”, mreži poznatoj i po svom liberalnom stavu, gdje je vodio emisiju “Tucker”, koja je nakon dvije godine otkazana zbog niske gledanosti.
Zatim se 2009. preselio u “Fox News” gdje je radio narednih 14 godina. Karlsonovi stavovi su postajali sve radikalniji, a on je postajao sve popularniji. Godine 2016. dobio je sopstvenu emisiju “Tucker Carlson Tonight”, a sljedeće godine je postao prava zvijezda kada je dobio mjesto u večernjem udarnom terminu koji je ranije zauzimao “The O'Reilli Factor”. a”.
Promovisao je teorije zavjere i tvrdio da “vladajuća klasa”, kako je nazvao ne samo političare, već i velike korporacije, novinarski i obrazovni establišment, pokušava da promijeni demografski sastav SAD tako što će zamijeniti Amerikanace nebijelim migrantima kako bi svojim glasovima garantovali kontrolu nad državom.
(MONDO)
