Možda bi Finci rekli da nisu baš toliko srećni, ali zato nemaju strahove i brige kao ljudi na nekim drugim mjestima.
Na pitanje šta ga čini srećnim, Frank Martela je pokazao fotografiju bicikala njegove djece, jarkih boja.
"Vodio sam najmlađe dijete u vrtić kada sam vidio ove bicikle, stotine njih parkiranih napolju", rekao je.
Pojedina djeca, neka stara sedam godina, sama putuju od kuće do škole i natrag ili sama odlaze napolje da se igraju.
Martela, filozof i istraživač na Univerzitetu Alto u Espu u Finskoj, cijeni slobodu koju njegova djeca tamo imaju.
"Mlađa djeca mogu sama da se kreću. To je nešto što o čemu možda Finci ne razmišljaju sve dok ne odu u neku drugu zemlju. Uzimaju to zdravo za gotovo", rekao je.
Visoki nivoi društvenog povjerenja bi mogli da objasne zašto se Finska već sedam godina zaredom proglašava najsrećnijom zemljom na svijetu.
Prema Svjetskom izvještaju sreće, većina Finaca očekuje da će im novčanik biti vraćen ukoliko ga izgube.
"U Helsinkiju je potpuno normalno da bebe budu napolju, naravno, prate ih preko monitora ili sa prozora, ali možete vidjeti kolica kako stoje napolju dok roditelji pazare u prodavnici ili piju kafu", kazala je Dženifer De Paola, psiholog i stručnjak za finsku sreću koja se u tu zemlju doselila kada je imala 25 godina.
Finska je takođe poznata po balansu između privatnog i poslovnog okruženja.
Finci su, primjera radi, iznenađeni kada čuju da ljudi u drugim zemljama nemaju neke "jednostavne vještine", poput paljenja vatre u prirodi.
Finci su "oslobodili" djecu, vjeruju komšijama, stopili su se sa prirodom i posao napuštaju na vrijeme. Poslovne četvrti su poslije 17 sati prazne.
Međutim, kada ih upitate šta misle o tome da je njihova zemlja najsrećnija na svijetu, odgovori variraju.
"Uvijek smo iznenađeni da smo i dalje prvi. Svake godine raspravljamo kako je to moguće", rekla je Meri Larivara, stručnjak za pitanja mentalnog zdravlja.
"Mi se ne slažemo sa tim, to za nas nije stvarnost", rekao je jedan Finac za Biznis insajder.
Možda bi Finci više voljeli da kažu da su zadovoljni, a ne srećni.
Šta anketa kaže o finskoj sreći?
Jedan od problema je samo istraživanje tima nezavisnih stručnjaka koje je objavila Mreža za razvoj održivih rješenja UN.
Podaci su uzeti od Galupove ankete u kojoj su ljudi širom svijeta ocjenjivali svoje živote na osnovu određenih parametara, od najboljeg do najgore zamišljenog scenarija života za njih. Ispitanici su sopstvene živote ocjenjivali na skali od 1 do 10.
"Pitanje je glasilo koliko ste trenutno zadovoljni svojim životom, tako da sreća nije pomenuta. Sreća ima više veze sa emocijama i načinom na koji se ispoljavaju. Smejanje i radost su više povezani sa srećom nego sa pojmom zadovoljstva životom. Jednostavno, bolje zvuči da to nazovete izvještaj o sreći nego izvještaj o tome koliko ste zadovoljni životom", rekla je De Paola.
Zapravo, Finci mogu biti krajnje pesimistični i ne opisuju sebe kao preterano srećne ljude.
Larivara kaže da Finci nisu baš dobri u kreiranju atmosfere optimizma. Ipak, naglasila je da pesimizam i zadovoljstvo mogu simultano postojati.
Finci su često stereotipno opisivani kao introvertni i povučeni i ljudi koji gledaju svoja posla.
Tokom ljeta odlaze u privatne ljetnje kolibe i vikendice u ruralnim područjima, i to na nekoliko nedjelja.
Klima takođe utiče na sve. Zime su hladne i nenormalno duge, pogotovo na sjeveru, gdje tokom zimskih meseci neprestano vlada tama.
Ipak, tačno je da su Finci zadovoljni onim što imaju.
"Zovu nas i pitaju da li volimo kako živimo. Mi jednostavno kažemo da je trenutno sve u redu, možda da pozovu sutra", rekao je jedan lokalni meštanin komentarišući slične ankete.
Država blagostanja
Možda Finci nisu baš toliko srećni, ali zato nemaju strahove i brige kao ljudi na nekim drugim mjestima.
Finska je poznata po svom sistemu blagostanja. Vlada je 2021. godine potrošila 24 odsto BDP-a na društvenu zaštitu. Porezi su veći, ali zato građani dobijaju dosta toga zauzvrat.
Zdravstveno osiguranje i obrazovanje je besplatno za sve građane, sve do doktorskih studija. Država takođe plaća dio dečijeg dodatka, a zaposleni imaju pravo na četiri nedjelje ljetnjeg godišnjeg odmora i jednu nedjelju zimskog, uz 13 državnih praznika koji se takođe obilježavaju neradno.
Od malih nogu se Finci uče da se ne mire sa lošim radnim uslovima.
"Adekvatna plata, odmori, radni sati, posao koji se slaže sa njihovim sposobnostima... Sve su to stvari koje svaki Finac očekuje", rekla je De Paola.
Primjera radi, ukoliko neko u Finskoj izgubi posao, država će mu pomoći dok ne nađe drugi.
"Ne morate toliko brinuti o novcu kao, na primjer, u SAD. Ako ostanem bez posla, to neće uticati na obrazovanje moje djece ili ženino zdravstveno osiguranje", dodao je Martela.
"I mi imamo probleme"
Svakako, i u Finskoj ima dosta izazova.
"Ljudi zaboravljaju da i u drugim zemljama ne cvjetaju uvijek ruže. Teško je naći zemlju u kojoj nema društvenih problema", rekla je Larivara.
Ona posebno ističe krizu mentalnog zdravlja, naročito među tinejdžerima.
Kao i u većini drugih država, problemi mentalnog zdravlja su se pojačali tokom lokdauna. U proljeće 2021. je zadovoljstvo životom među tinejdžerima opalo, dok su se pojačali depresija, anksioznost i usamljenost.
Prema studiji objavljenoj u magazinu o psihijatriji i mentalnom zdravlju adolescenata, mladi Finci se u posljednje dvije decenije sve više žale na mentalne probleme.
Osim toga, populacija Finske stari - 21,9 odsto čine stariji od 65 godina. Zemlja je treća na svijetu po udjelu starijih ljudi u društvu, poslije Japana i Italije.
Tu je, naravno, i jaz između onih sa većim i manjim primanjima. Mnogi smatraju da su srećni samo bogati koji žive u gradovima jer mogu da priušte i vikendice za svoje duge ljetnje odmore.
De Paola, koja se preselila iz Italije u Finsku, kaže da je osjetila promjenu.
Najviše je cenila to što u Finskoj može da "naprave pauzu" i promijeni tok svog života, zahvaljujući državnoj politici. Tamo građani često naprave pauzu u svojoj karijeri, pa se vrate na univerzitet ili se bave nečim drugim.
Nakon godina studiranja kliničke psihoilogije u Italiji, za De Paolu je bilo prirodno da se bavi psihoterapijom.
"Međutim, radila sam druge poslove godinama kako bih shvatila šta zapravo želim da radim", rekla je Italijanka koja doktorske studije privodi kraju.
Ono što ju je takođe iznenadilo jeste da Finci često u svojim vikendicama uopšte nemaju struju, a pojedinci ni vodu.
"Oni vole da se kupaju u jezerima. To je nešto neobično što njih čini srećnima", zaključila je.
(EUpravo Zato/Business Insider)
