Berlin se poslednjih godina suočio sa ozbiljnom nestašicom vode, a sve češće i drastičnije smjene suša i obilnih padavina preopterećuju sisteme vodosnabdijevanja. Šta su Nijemci smislili kako bi riješili ovaj problem?
Zbog višegodišnjeg problema sa vodosnabdijevanjem, lokalne vlasti rade na uvođenju principa grada-sunđera. Između ostalog, kao dio rješenja problema, kišnicu će da skladište u velike podzemne rezervoare.
Zbog toga Berlin sada gradi infrastrukturu.
Do sada su imali nekoliko problema. Sve veća površina grada je pokrivena betonom i asfaltom, a i zemlja se zbog suše stvrdne, pa manje upija. Sistem fekalne i kišne kanalizacije je isti, pa se češće prepuni, a te cijevi sprovode otpadnu vodu do postrojenja za prečišćavanje. Tokom jakih padavina, količina vode koja ulazi u kanalizaciju može da premaši njen kapacitet.
Takođe, berlinski vodotokovi su dosta uski i spori, a na nekim mjestima je protok vode kanalima manji od 10 kubnih metara u sekundi.
Berlin još od 2018. godine traži načine za skladištenje kišnice. Izbor je pao na primjenu principa grada-sunđera.
Ta strategija urbanog dizajna povećava otpornost gradova na poplave uvođenjem poroznih materijala u izgradnji urbane infrastrukture kao i povećanjem zelenih površina kao što su kišne bašte i zeleni krovovi.
Prvi korak u ovom poduhvatu je izgradnja nekoliko podzemnih rezervoara za prikupljanje kišnice.
Ona naknadno može da se ispumpa ka postrojenju za prečišćavanje, prije nego što se ispusti u kanale i reke.
Devet objekata je već završeno. Najveći rezervoar kišnice biće završen do 2026. godine i to u samom srcu grada, na manje od dva kilometra od Brandenburške kapije.
On će biti dubok 30 metara i moći će da primi gotovo 17.000 kubnih metara kišnice što je oko pet olimpijskih bazena.
Novi stambeni projekti moraće da imaju strategiju za prikupljanje kišnice
Berlin je kao i većina velikih gradova prekriven betonom i drugim nepropusnim materijalima, pa su inženjeri brzo uvidjeli da rezervoari neće biti dovoljni. Tako je Berlin propisao da projekti stambenih objekata moraju da sadrže strategiju za prikupljanje kišnice.
Prema tom propisu, samo mala količina kišnice sa novih objekata može otići u sistem kanalizacije, dok ostatak mora ili da ispari ili da prodre u tlo.
Senat Berlina i BWB su osnovali agenciju za kišnicu koja savjetuje urbaniste u projektovanju zelenih krovova i zgrada i razvoju inovativnih ideja za prikupljanje i skladištenje kišnice, kako se ne bi miješala sa otpadnim vodama.
Tako je nedavno izgrađen novi stambeni blok sa vještačkim jezerom koje prikuplja kišnicu. Biljke na obali pomažu u prečišćavanju te vode, koja se može koristiti za navodnjavanje, dok ozelenjavanje takođe doprinosi smanjenju temperatura i zaštiti od bujičnih poplava.
(Balkangreenenergynews.com)
