Njemački vojni istoričar Zenke Najcel izazvao je buru u Evropi izjavom da ljeto 2025. možda bude posljednje koje će svijet dočekati u miru. On upozorava na rastuću prijetnju Rusije, disfunkcionalnost Bundesvera i potrebu NATO-a za pripremom na najgori scenario.
"Ljeto 2025. godine će možda biti posljednje koje ćemo doživjeti u miru."
Ovom izjavom, njemački vojni istoričar i profesor Zenke Najcel uzburkao je njemačku, ali i širu evropsku javnost. U razgovoru sa voditeljkom njemačkog javnog servisa NDR, Anom Engelke, objasnio je šta ga je podstaklo na ovu izjavu i kakvu prijetnju vidi u Rusiji.
Dok neki analitičari smatraju da je Rusija, koja se prilično muči da ostvari svoje vojne ciljeve u Ukrajini, i dalje prijetnja kojom se može upravljati, Najcel se ne slaže. On smatra da bi NATO trebalo da se pripremi za najgori mogući scenario. Po njegovom mišljenju, Bundesver, njemačka vojska, predstavlja disfunkcionalan sistem, a svaka ozbiljna reforma biće ogroman izazov za slabu vladu u Berlinu.
Iako vjeruje da će nova vlada pokušati da sprovede neke promjene, on smatra da je malo vjerovatno da će to biti reforme koje su Njemačkoj i Evropi zaista potrebne u pogledu vojske i odbrane. Po njegovom mišljenju, Bundesver bi trebalo da se fokusira na tri ključne oblasti: odbranu od dronova, protivvazdušnu odbranu i obezbjeđivanje dovoljne municije.
Nepredvidiva Kina
Situaciju dodatno komplikuje sve češće zveckanje oružjem kineske vojske uz obalu Tajvana, upozorava vojni analitičar NDR-a Stefan Niman. Raste zabrinutost da bi moćni kineski predsjednik Si Đinping mogao da iskoristi rat u Ukrajini kao priliku da odluči da napadne Tajvan. Iako Kina odavno polaže pravo na Tajvan kao dio svoje teritorije, Tajvan u stvarnosti funkcioniše kao nezavisna država, sa sopstvenom vladom i demokratskim političkim sistemom.
Peking je posljednjih godina intenzivirao vojne vježbe u blizini ostrva, kao dio strategije vršenja pritiska na Tajvan. Ove vježbe često uključuju pomorske i vazdušne manevre koji simuliraju blokade i napade na ključnu infrastrukturu Tajvana, sa ciljem zastrašivanja stanovništva i demonstracije kineske vojne moći.
Kina je više puta prijetila da će upotrebiti silu ako Tajvan zvanično proglasi nezavisnost. Ove prijetnje su potkrepljene vojnim vježbama velikih razmjera i prikazivanjem sile, uključujući moderne nosače aviona i napredne borbene avione. Kao odgovor, Tajvan je ojačao svoju odbranu i povećao vojnu gotovost, ali je i dalje u velikoj mjeri zavisan od podrške Sjedinjenih Država.
Sukob između Kine i Tajvana bio bi katastrofalan za cijeli svijet
Sjedinjene Države već decenijama imaju obavezu pomoći Tajvanu u samoodbrani, što je zagarantovano Zakonom o odnosima sa Tajvanom iz 1979. godine. Prema tom zakonu, Sjedinjene Države su obavezne da Tajvanu obezbijede sredstva neophodna za njegovu odbranu. Posljednjih godina, Sjedinjene Države su dodatno povećale svoje vojno prisustvo u Azijsko-pacifičkom regionu i povećale prodaju oružja Tajvanu kako bi osigurale da ostrvo može da se odupre potencijalnoj kineskoj agresiji. Ministar odbrane SAD Pit Hegset rekao je Tajvanu da Sjedinjene Države garantuju "kredibilno odvraćanje", što znači da će preduzeti sve mjere da spriječe Kinu da lako izvrši invaziju.
Upravo mogući oružani sukob između Sjedinjenih Država i Kine ono što najviše zabrinjava bezbjednosne analitičare. Takav rat bi imao katastrofalne posljedice po cijeli svijet i mogao bi izazvati kolaps globalne ekonomije. Kina je posljednjih godina značajno proširila svoje vojne kapacitete - od naprednih raketnih sistema do nosača aviona i drugih sofisticiranih tehnologija. Pored toga, učestvuje u zajedničkim vojnim vježbama sa zemljama poput Irana i Rusije, što dodatno jača njene vojne saveze usmjerene protiv Zapada.
(MONDO)
