Ova godina mogla bi da bude druga najtoplija u istoriji mjerenja, izjednačivši se sa 2023. nakon istorijskog maksimuma iz 2024, objavila je evropska služba za praćenje globalnog zagrijavanja "Kopernikus".
Posljednjih 10 godina bile su najtoplije od kada se vrše mjerenja, objavila je ranije ove godine Svjetska meteorološka organizacija.
Podaci "Kopernikusa" za klimatske promjene potvrđuju da je globalna temperatura na putu da premaši 1,5 stepeni Celzijusovih iznad predindustrijskog nivoa, praga koji je postavljen u Pariskom klimatskom sporazumu iz 2015. godine.
Temperatura je porasla u prosjeku za 1,48 stepeni Celzijusovih između januara i novembra i trenutno je izjednačena sa mjerenjem u 2023. kao druga najtoplija godina u istoriji, navedeno je u mjesečnom ažuriranju službe.
Prošli mjesec bio je treći najtopliji novembar u istoriji mjerenja sa prosječnom temperaturom vazduha koja je dostigla 14,02 stepena.
Takvi postepeni porasti mogu se činiti malim, ali naučnici upozoravaju da već to destabilizuje klimu i uslovljava da su oluje, poplave i druge katastrofe jače i češće.
"Mjesec je obilježen nizom ekstremnih vremenskih događaja, uključujući tropske ciklone u jugoistočnoj Aziji, uzrokujući raširene, katastrofalne poplave i gubitak života", navodi "Kopernikus".
Za Evropu je ovo bio peti najtopliji novembar ikad zabilježen, sa prosječnom temperaturom od 5,74 stepena.
Istočna Evropa, Balkan i Turska zabilježili su neuobičajeno visoku temperaturu, dok je u Skandinaviji i južnoj Njemačkoj bilo relativno hladno.
"Temperatura je uglavnom bila iznad prosjeka širom svijeta, a posebno u sjevernoj Kanadi, iznad Arktičkog okeana i širom Antarktike", naveo je "Kopernikus", dodajući da su u sjeveroistočnoj Rusiji zabilježene značajne hladne anomalije.
Podaci mjerenja "Kopernikusa" satelitskim i meteorološkim očitavanjima i na kopnu i na moru dostižu do 1940. godine i uspoređuju se s globalnim temperaturnim zapisima koji datiraju iz 1850. godine.
(Srna)
