Porodice žrtava protesta u Iranu tvrde da vlasti traže novac za predaju tijela ubijenih radi sahrane.
Porodice ljudi ubijenih tokom protesta u Iranu tvrde da vlasti zahtijevaju velike sume novca kako bi im vratile tijela radi sahrane.
Više izvora izjavilo je za BBC Persian da se tijela zadržavaju u mrtvačnicama i bolnicama i da ih bezbjednosne snage neće predati dok rodbina ne preda novac.
Najmanje 2.435 ljudi je ubijeno tokom više od dvije nedjelje protesta širom zemlje.
Jedna porodica iz sjevernog grada Rašta rekla je da su bezbjednosne snage zahtijevale 700 miliona tomana (5.000 dolara, 3.700 funti) kako bi predale tijelo njihove voljene osobe. Telo je, kako navode, bilo zadržano u mrtvačnici bolnice Pursina, zajedno sa najmanje još 70 tijela poginulih demonstranata.
U međuvremenu, u Teheranu je porodica jednog kurdskog sezonskog građevinskog radnika došla da preuzme njegovo tijelo, ali im je rečeno da moraju da plate milijardu tomana (7.000 dolara; 5.200 funti) da bi ga dobili.
Porodica je rekla da ne može da priušti tu sumu i da je bila primorana da ode bez tijela svog sina. Građevinski radnik u Iranu obično zarađuje manje od 100 dolara mjesečno.
Iran authorities demanding large sums for return of protesters' bodies, BBC toldhttps://t.co/P5pduaf5Q2
— BBC News (UK) (@BBCNews)January 15, 2026
Telefonom javljali da su im bližnji preminuli
U nekim slučajevima, bolničko osoblje je telefonom obavještavalo rođake poginulih kako bi im unaprijed javili da dođu po tijela prije nego što bezbjednosne snage stignu i počnu da iznuđuju novac.
BBC Persian je obaviješten i o jednoj ženi, čiji identitet nije otkriven zbog njene bezbjednosti, koja nije znala da joj je muž ubijen sve dok 9. januara nije dobila poziv na njegov mobilni telefon od bolničkog osoblja.
Rekli su joj da što prije dođe po njegovo tijelo, prije nego što bezbjednosne snage stignu i zatraže novac za njegovo oslobađanje.
Žena je potom odvela svoje dvoje djece u bolnicu da pronađu tijelo svog muža. Stavila ga je u zadnji dio pikapa i vozila sedam sati do njihovog rodnog grada u zapadnom Iranu da ga sahrane.
"Vozila sam se na zadnjem sjedištu pikapa, plakala sam nad njegovim tijelom sedam sati dok su moja djeca sjedila na prednjem sjedištu", rekla je svom londonskom rođaku.
Zvaničnici u teheranskom mrtvačnici Behešt-e Zahra govore porodicama da će, ako tvrde da je njihovo dijete bilo pripadnik paravojne snage Basidž i da su ga ubili demonstranti, tijelo biti vraćeno bez optužbe.
"Zamoljeni smo da učestvujemo u provladinom skupu i da prikažemo tijelo kao tijelo mučenika. Nismo pristali na to", rekao je član porodice.
Čuvali tijela da ih ne odnesu
U drugom slučaju u Teheranu, izvor je rekao da je nekoliko porodica provalilo u mrtvačnicu da bi izvukle tijela iz straha da će ih vlasti odnijeti.
"Nekoliko porodica, plašeći se da bi vlasti mogle zadržati tijela ili ih sahraniti bez njihovog znanja, razbilo je vrata mrtvačnice i izvuklo tijela iz ambulantnih kola".
Porodice su potom nekoliko sati čuvale tijela na zemlji u dvorištu bolnice kako bi spriječile da budu odvezena dok ne pronađu privatna ambulantna kola za njihov prevoz, rekao je izvor.
Nestanak interneta i komunikacija otežao je sticanje potpune slike o tome šta se dešava na terenu. Međunarodne grupe za ljudska prava nemaju direktan pristup zemlji i, zajedno sa drugim međunarodnim novinskim organizacijama, BBC nije dozvoljeno od strane iranske vlade da izvještava sa terena.
Demonstracije su počele u glavnom gradu Teheranu 29. decembra, nakon naglog pada vrijednosti iranske valute u odnosu na dolar. Kako su protesti stigli do desetina drugih gradova, okrenuli su se protiv iranskih klerikalnih vladara, a snage bezbjednosti su pokrenule nasilne obračune. Protesti su značajno eskalirali prošlog četvrtka i vlasti su ih dočekale smrtonosnom silom.
Prema podacima američke novinske agencije za ljudska prava (HRANA), od početka nemira je ubijeno najmanje 2.435 demonstranata, kao i 13 djece i 153 osobe povezane sa snagama bezbjednosti ili vladom. Izvještava se da je uhapšeno još 18.470 demonstranata.
U međuvremenu, hapšenja su se nastavila širom zemlje. Snage bezbjednosti i obavještajne jedinice Revolucionarne garde privele su aktiviste, advokate i obične građane.
(Telegraf/MONDO)