Istraživači su uz pomoć savremenih kamera i AI algoritma možda locirali sovjetsku sondu Luna 9, skoro šest decenija nakon istorijskog slijetanja.
Astronomi vjeruju da su možda konačno pronašli lokaciju izgubljene sovjetske sonde Luna 9, skoro šest decenija nakon istorijskog slijetanja na Mjesec. Ako se otkriće potvrdi, biće to kraj jedne od najzanimljivijih svemirskih misterija iz doba Hladnog rata.
Sonda je lansirana 31. januara 1966. godine raketom Molnija-M, a na Mjesec je sletjela 3. februara iste godine. Iako su i ranije letjelice stizale do Mjesečeve površine, Luna 9 je bila prva koja je izvela meko slijetanje na drugo nebesko tijelo u istoriji čovečanstva.
Dok se približavala tlu, Luna 9 je ispustila kapsulu za slijetanje. Glavni dio sonde potom je manevrisao kako bi se udaljio od mjesta spuštanja, prije nego što se srušio na površinu Mjeseca.
Kapsula se nekoliko puta odbila prije nego što se zaustavila. Zatim je otvorila četiri panela nalik laticama, kako bi obezbijedila stabilnost. Uz pomoć TV kamere i rotirajućeg ogledala, počela je da snima i šalje prve fotografije sa površine koja nije Zemlja.
Sonda je radila tri dana, sve dok se baterije nisu ispraznile. Nakon toga, izgubljen je kontakt sa naučnicima na Zemlji.
Iako misija nije imala veliki broj eksperimenata, njen značaj je ogroman. Luna 9 je razbila strah da je površina Mjeseca prekrivena "živim pijeskom", što je otvorilo put budućim letovima sa ljudskom posadom.
Sovjetski Savez je u listu Pravda objavio procijenjene koordinate mjesta slijetanja. Međutim, zbog ograničene preciznosti proračuna, postojala je mogućnost da se letjelica nalazi i desetinama kilometara dalje. Upravo to je otežavalo potragu tokom prethodnih decenija.
Tokom brojnih preleta i snimanja Mjesečeve površine, Luna 9 nikada nije pouzdano uočena. Problem predstavljaju promjenjivo osvjetljenje, složena pozadina i mali pikselni otisak sonde na snimcima.
Zato je tim istraživača odlučio da primjeni savremeni pristup. Koristili su uskougaonu kameru Lunar Reconnaissance Orbiter Camera (LROC), koja od 2009. godine kontinuirano snima Mjesec, kao i algoritam mašinskog učenja You-Only-Look-Once - Extraterrestrial Artifact (YOLO-ETA).
Algoritam je prvo treniran na poznatim lokacijama sletanja. Zatim su mu prikazane slike koje ranije nije "vidio", uključujući mjesto slijetanja sonde Luna 16. YOLO-ETA je uspješno identifikovao te lokacije sa velikom pouzdanošću.
Nakon toga, istraživači su ga poslali u potragu za Lunom 9. Iako otkriće još nije zvanično potvrđeno, čini se da je sonda locirana na koordinatama 7,03° južno i 64,33° zapadno, prenosi Tportal.
Studija je objavljena u časopisu Space Exploration, a dodatne analize bi u narednom periodu mogle da potvrde da li je zaista pronađen istorijski trag prve meke lunarne misije.
