Mogući povratak obaveznog vojnog roka u Njemačkoj izaziva sve veći otpor među mladima. Dok Bundesver traži desetine hiljada novih vojnika, raste broj onih koji unapred planiraju da odbiju služenje vojske.
Fil Vering razmišlja o tome da odbije da ide u vojsku. Kaže da ni u kom slučaju ne želi da ide u Bundesver. "Uvijek se govori da je reč o odbrani", kaže ovaj učenik za DW i dodaje da ne vidi prijetnju: "Zato nisam zainteresovan da služim obavezni vojni rok u Bundesveru."
U Njemačkoj se još uvek u vojsku ide dobrovoljno. Ali to bi uskoro moglo da se promijeni. Bundesveru će u narednim godinama biti potrebno najmanje 60.000 dodatnih vojnika.
Da će se u Njemačkoj prijaviti toliko dobrovoljaca - malo je vjerovatno. To ne smatraju samo vojni stručnjaci. Ni Fil Vering ne vjeruje u to: "Pitanje je dana kada će biti uveden obavezni vojni rok."
Zajedno sa istomišljenicima, učenik organizuje širom zemlje "školske štrajkove protiv vojne obaveze". Fil, koji u Minsteru pohađa 12. razred gimnazije, jedan je od portparola te inicijative. Ove godine puni 18 godina, a tema vojne službe zaokuplja njega i njegove prijatelje.
To ima veze i sa novim zakonom o vojnoj službi: od početka godine Bundesver svim mladićima kada napune 18 godina šalje upitnik koji moraju da popune i vrate.
"Da li u principu imate interesa da na dobrovoljnoj osnovi postanete vojnik?" - stoji u tom upitniku. Za odgovor postoji skala od nula do deset. Nula znači "nisam zainteresovan". Dalja pitanja odnose se na fizičku spremnost i stepen obrazovanja.
No, popunjavanjem upitnika se priča ne završava. Čak i onaj ko ima "nula interesovanja" za vojnički poziv ne može da izbjegne ljekarski pregled, odnosno medicinsko testiranje u Bundesveru.
Ono je od početka godine obavezno za muškarce rođene od 2008. godine. Žene mogu dobrovoljno da se prijave za službu u Bundesveru. Međutim, zakonski se samo muškarci mogu obavezati na pregled ili vojnu službu.
Ofanzivna kampanja za regrutovanje u Bundesver, mogući povratak obaveznog vojnog roka i diskusija o mogućem napadu Rusije na teritoriju NATO-a - sve to ima posledice.
Za mnoge mlade muškarce to je povod da razmotre podnošenje zahteva za prigovor savesti na vojnu službu. Jer, onaj kome je jednom priznato da ima prigovor savjesti na vojnu službu ne može biti pozvan u vojsku čak ni u slučaju odbrane.
Prigovor savjesti na vojnu službu - pravo zagarantovano Ustavom
"Niko ne sme biti primoran da protiv svoje savjesti služi vojsku sa oružjem", stoji u njemačkom Ustavu - kao reakcija na iskustva iz dva svjetska rata i diktature nacista. Pri tome nije važno da li je trenutno na snazi obavezno služenje vojske ili ne.
Ne samo oni koji nikada nisu služili vojsku mogu da odbiju vojnu službu, već to mogu i aktivni vojnici i rezervisti. Nakon što je obavezna vojna služba 2011. godine suspendovana i Bundesver znatno smanjen, samo mali broj ljudi je odbijao vojnu službu.
Međutim, od velikog ruskog napada na Ukrajinu 2022. godine to se ponovo promijenilo. Od tada broj onih koji navode prigovor savjesti stalno raste. Prošle godine je sa 3879 zahteva postignut novi rekord, kako je portparolka nadležne Savezne kancelarije za porodicu i zadatke civilnog društva (BAFzA) rekla za DW. Taj trend se nastavio i u prva dva meseca ove godine: do kraja februara tamo je već pristiglo skoro 2.000 zahteva za odbijanje vojne obaveze.
Bundesver u potrazi za regrutima
Ali, takav zahtev ne može se podneti tek tako i zahtjeva određenu pripremu. Zato su zadužena savjetovališta, koja beleže sve veći broj upita. Njemačko mirovno društvo – Ujedinjeni protivnici vojne službe (DFG-VK) u međuvremenu je uspostavilo mrežu od više od 200 volontera-savjetnika širom zemlje.
Presudne su lične nedoumice
U Berlinu Lotar Eberhart ovih nedjelja vodi brojne savjetodavne razgovore za DFG-VK. U njima se pre svega radi o ključnom dijelu zahteva - ličnom obrazloženju zašto neko zbog prigovora savjesti ne može da služi vojsku.
"Šta je ta dilema savjesti i ono lično u čoveku što ga je navelo da kaže ne ratu? To pokušavam da izvučem iz sagovornika", kaže Eberhart za DW. Takav razgovor ponekad može trajati i sat ili sat i po. Eberhart i sam ima prigovor savjesti i već oko 50 godina radi kao savjetnik.
Gotovi tekstovi i opšti argumenti ne pomažu mnogo podnosiocu zahtjeva - lično obrazloženje mora da ubjedi one koji odlučuju.
"Ako je neko ozbiljno razmislio o svom obrazloženju i uvjerljivo opisao svoje moralne dileme i konflikte, onda priznavanju zahtjeva obično ništa ne stoji na putu", kaže savetnik na osnovu svog iskustva. Ipak, dešava se da zahtevi budu odbijeni.
I Fil Vering razmatra mogućnost da podnese zahtjev za prigovor savjesti na vojnu službu. Može da zamisli da se udruži sa prijateljima ili školskim drugovima koji bi zajedno objavili da odbijaju vojnu službu.
"Tada bismo u jednoj javnoj akciji pokazali da ne želimo da nas pošalju u rat." Kada dobije upitnik Bundesvera, u svakom slučaju će zaokružiti "nula interesovanja".
(DW/Mondo)
