Članice EU prodale su Grčkoj - u trenutku kada se uveliko pregovaralo o finansijskoj pomoći Atini - oružje u vrijednosti od milijardu evra tokom 2010.
"Grčka danas posjeduje 1.600 tenkova, što je gotovo četiri puta više od Njemačke. Istovremeno, svaki poznavalac vojne strategije reći će da, zbog geološke konstitucije, Grčkoj tenkovi za odbranu zemlje nisu ni od kakve koristi. Ali, Grčka i dalje kupuje naoružanje", tvrdi namački radio "Dojče vele"
Najviše koristi od toga ima Francuska koja je Grčkoj prodala borbene avione i helikoptere u vrijednosti od gotovo 800 miliona evra, rakete u vrijednosti od 58 miliona i elektroniku za protivazdušnu odbranu za 19 miliona evra.
Holandija i Njemačka, zemlje koje od Grčke traže još strože mjere štednje, prodale su Atini vojnu opremu i vozila u vrijednosti od 90 miliona evra, a Italija dijelove za avione i naoružanje za 52 miliona. I SSpanija je ostvarila dobit od prodaje hemikalija koje su potrebne za eksploziv u vrijednosti od 33 milijuna evra.
"Grčka trenutno pokušava da uštedi svaki mogući cent iz državnog budžeta, ali naoružanje je još najveća stavka potrošnje. Kao razlog se navodi potencijalna opasnost koju navodno predstavlja susjedna Turska", isiče Dojče vele.
Nekadašnji grčki ministra odbrane Panos Beglitis 2010. godine je izjavio da zemlje EU nisu izvršile pritisak na Atinu da kupuje oružje kako bi joj bili otpisani dugovi. On je podsjetio da je opsežna trgovina oružjem postojala oduvijek i da se grčka kupovina ne događa zbog krize.
Međutim, jedan savjetnik tadašnjeg premijera Jorgosa Papandreua, koji je želio da ostane neimenovan, izjavio je za pojedine medije da niko nije rekao da Grčka treba da kupuje ratne brodove kako bi dobila finansijsku pomoć, ali da je svima u Atini bilo jasno da će Grčka uživati veću podršku ako kupuje naoružanje iz EU.
Članice EU izvezle su 2010. godine oružje i opremu u vrijednosti od 2,5 milijardi evra u Saudijsku Arabiju, zatim u Ujedinjene Arapske Emirate (1,5 milijardi), Oman (1,2 milijarde) i u Bahrein, Jordan, Kuvajt, Katar i Jemen (ukupno 1,1 milijarda evra).
Pojedine diplomate u Briselu upozoravaju na stanje u Alžiru gdje bi, nakon izbora, moglo da dođe do nemira i gdje će islamističke grupe pokušati da uklone autokratskog predsjednika Abdelaziza Butefliku. Raniji sukobi u toj zemlji 1992. godine kulminirali su u građanskom ratu u kome je poginulo 200.000 ljudi.
"Ako Alžir postane nova Libija ili Sirija, tada na terenu neće biti manjka oružja koje je uvezeno iz članica EU. Ukupan izvoz samo za 2010. godinu iznosi gotovo milijardu evra. Evropske zemlje prodale su, prije revolucija, diktatorima u Egiptu, Libiji i Tunisu oružje u vrijednosti od pola milijarde evra, a to oružje i danas kola Libijom", tvrdi Dojče vele.
Zemlje Evropske unije trebalo bi da slijede pravilo prema kome ne smiju da prodaju oružje zemljama u kojima postoji "otvorena opasnost" da će se oružje upotrijebiti za unutarnju represiju ili "koje bi moglo izazvati ili produžiti oružani sukob". Taj stav je vrlo nejasan i rastegljiv, pa nije čudno što se često zabobilazi.
(Tanjug)
