Penzionisani oficir CIA Brajan Latel tvrdi da je kubanski lider Fidel Kastro znao da će Li Harvi Osvald ubiti američkog predsjednika Džona Kenedija.
"Bojao se Kenedija. I znao je da Kenedi želi da ga ubije. Kastro je, iz svog ugla, postupao u samoodbrani", kaže Latel.
Latelove tvrdnje stižu u pomalo nezgodno vrijeme – za godinu i po dana biće obilježeno pola vijeka od atentata u Dalasu.
Latel, koji je postao glavni obavještajni oficir za Latinsku Ameriku, navodi da je Kastro 22. novembra 1963. godine naredio visokom oficiru kubanske obavještajne službe da obrati pažnju na "najsitnije detalje i informacije" koje dolaze iz Teksasa, piše britanski "Gardijan".
Četiri sata kasnije, Kenedi je bio mrtav.
Latel tvrdi da je Kastro bio informisan da je Osvald rekao osoblju kubanske ambasade u Meksiko Sitiju, gdje je bio odbijen za kubansku vizu, da će ubiti Kenedija da bi dokazao svoje komunističko ubjeđenje.
"Fidel je znao Osvaldove namjere i nije učinio ništa da bi ih spriječio", piše Latel u knjizi.
Bivši oficir američke obavještajne službe objaviće sve informacije i podatke do kojih je došao u istraživanju u svojoj knjizi "Kastrove tajne – CIA i kubanska obavještajna mašinerija", koja će biti objavljena sljedećeg mjeseca.
U intervjuu za "Majami herald", Latel, koji je sada stariji predavač o Kubi na Univerzitetu u Majamiju, ističe da je otkrio te informacije ispitujući bivše kubanske obavještajne oficire, kao i da su svi navodi potkrijepljeni povjerljivim državnim dokumentima SAD.
"Ne kažem da je Fidel Kastro naredio ubistvo. Ne kažem ni da je Osvald bio pod njegovom kontrolom. Možda i jeste, ali ja to ne tvrdim, zato što nisam mogao da pronađem dokaze za takve optužbe", kaže Latel.
"Ipak, sve što pišem potkrijepljeno je dokumentima i zvaničnim izvorima. Da li je Fidel želio Kenedija mrtvog? Da. Bojao se Kenedija. I znao je da Kenedi želi da ga ubije. Kastro je, ako tako može da se kaže, postupao u samoodbrani", dodaje bivši oficir CIA.
Latelova knjiga je, kako navodi Gardijan, prva ozbiljna i opširna studija Kastrovih obavještajnih operacija u godinama nakon što je osvojio vlast marksističkom revolucijom u državnom udaru 1959. godine.
U knjizi Latel tvrdi da je prisluškivanje kubanskih obavještajnih agenata nakon ubistva Kenedija pokazalo da je Kastrova špijunska služba iznenađujuće dobro upoznata sa Osvaldovim životom i prošlošću kada je zvanično bilo vrlo malo informacija.
Do tih informacija bivši oficir CIA došao je kada je intervjuisao tadašnjeg kubanskog obavještajnog oficira Fiorentina Aspilagu Lombarda, koji je vodio Kastrove špijunske aktivnosti u Havani.
Aspilaga, koji je 1987. godine prebjegao u SAD, lično je bio upoznat sa tim šta se dešavalo u obavještajnom štabu u Havani i naređenju koje je kobnog novembarskog dana stiglo od Kastra da se prate sva dešavanja tog dana u Americi, posebno u Teksasu.
Nakon što je prebjegao, Aspilaga je iznio optužbe na Kastrov račun, o navodnom raskošnom životu, otkrivajući detalje o njegovim lukzusnim jahtama, velikim posjedima na Kubi i tajnom računu u švajcarskim bankama.
Tvrdnje da je Kastro bio obaviješten o Osvaldovom obećanju kubanskim zvaničnicima da će ubiti Kenedija dolazi od nekoliko različitih izvora, uključujući i bivšeg doušnika i "super špijuna" za FBI Džeka Čajldsa, koji je uspio da se ubaci u najbliži krug Kastrovih saradnika.
"Osvald je uletio u ambasadu, zahtijevajući vizu. Kada je njegov zahtjev odbijen povikao je: 'Ubiću Kenedija zbog ovoga'", rekao je Čajlds.
Kastro je javno tvrdio da je Osvaldova posjeta ambasadi "nebitna stvar" koju nisu primijetili visoki zvaničnici u Havani.
Istraga koju su sprovele američke bezbjednosne službe o atentatu na Kenedija, iako je ispitivala učešće kubanskih vlasti i njenog lidera Fidela Kastra, zaključila je da je Osvald djelovao na svoju ruku i bez tuđe pomoći.
U Latelovoj knjizi spominju se i razne metode koje je CIA razmatrala kao način da ubije Kastra, od cigara koje eksplodiraju do otrovnih penkala.
(Tanjug)
