Gradovi svijeta na glavnom su udaru klimatskih promjena, ali neki od njih odlučno reaguju na prijetnju, poručili su stručnjaci na konferenciji u Londonu
Konferencija se održava uoči samita Ujedinjenih nacija u Rio de Žaneiru u junu.
Prema podacima UN, više od polovine svjetskog stanovništva, koje broji sedam milijardi ljudi, trenutno živi u gradovima, a očekuje se da će do 2050. taj broj porasti na 70 odsto, odnosno oko 6,4 milijarde, prenijela je agencija AFP.
Više od 60 odsto rasta očekuje se u gradovima Azije, a gotovo polovinu rasta stanovništva zabilježiće gradovi koji trenutno imaju 500.000 ili manje stanovnika.
To znači da će se gradovi susresti sa dosad nezabilježenim izazovima kada dođe do klimatskih promjena, naveli su naučnici na sastanku svjetskih stručnjaka iz oblasti zaštite životne sredine.
"Gradovi će biti prvi na udaru. Oni su na prvoj liniji fronta, po pitanju uzroka i posljedica klimatskih promjena", izjavila je predsjednica grupacije za uticaj klime pri NASA Godar institutu za svemirske studije.
Opasnosti koje prijete gradovima su brojne. Do 2100. ili ranije, vreli talasi, suše, oluje i poplave postaće sve učestalije i dugotrajnije. Gradovi podignuti na deltama rijeka ili na obali suočiće se sa rastom nivoa mora, kao prijetnjom po domove i pijaću vodu. To dovodi do brojnih pitanja o zalihama vode, drenaži, odbrani od poplava i otpornosti domova, kancelarija, fabrika i puteva.
Jedno od najtoplijih ljeta zabilježeno je 2003. i odnijelo je oko 35.000 života u Evropi. Neki klimatski stručnjaci predviđaju da će do 2040. više od polovine ljeta na Starom kontinentu biti toplije nego ono 2003.
Aleks Šerbinin iz Zemaljskog instituta pri njujorškom univerzitetu "Kolumbija" ukazao je na opasan fenomen koji se naziva "urbana vrela ostrva". U gradovima se formiraju takozvani "džepovi" vreline u kojima je temperatura za četiri do šest stepeni viša u odnosu na okolinu.
Vrelina se formira u ulicama bez drveća sa velikim asfaltnim površinama, među visokim zgradama u "uličnim kanjonima" koje blokiraju prolazak povjetarca, kao i zbog toplote koju oslobađaju klima uređaji. Najveći rizik prijeti starijima i siromašnima, koji ne mogu da priušte hlađenje domova ili odlazak na druga mjesta, dodao je Šerbin.
Svi gradovi biće izloženi klimatskim promjenama, ali neki će se s tim izboriti bolje od ostalih, ukazao je Stiven Tajler iz grupacije "Mreža azijskih gradova za otpornost na klimatske promjene" (ACC CRN).
On je upozorio na opasnost koja prijeti gradovima koji su danas srednje veličine, ali će njihov broj stanovnika uskoro biti udvostručen. "Vlade često ignorišu gradove srednje veličine, a oni su prva meta siromašnih ljudi koji napuštaju sela i naseljavaju najbliže urbane centre", poručio je Tajler.
"Međutim, nije bitna veličina grada, već njegova sposobnost da obezbijedi potrebne uslove i infrastrukturu", zaključio je on.
(Tanjug)
