Lideri NATO-a su se složili da avganistanske snage od polovine 2013. godine preuzmu ulogu održavanja mira i bezbjednosti. Nema prijema novih članica.
U deklaraciji, objavljenoj na samitu Alijanse u Čikagu, američki predsjednik Barak Obama i 27 njegovih vojnih saveznika potvrdili su planove o povlačenju borbenih trupa do kraja 2014. godine i o misiji obučavanja koja će uslijediti nakon toga.
Lideri NATO-a su istakli da je proces prenošenja bezbjednosne odgovornosti na avganistanske snage "nepovratan" i da će Avganistancima predati odgovornost za održavanje bezbjednosti u čitavoj zemlji do sredine iduće godine, čime će se trupama sa SAD na čelu omogućiti da postepeno prijeđu sa borbene na potpornu ulogu.
"Postepeno i odgovorno povlačimo naše snage kako bismo okončali misiju ISAF (Međunarodne snage za bezbjednosnu pomoć) do 31. decembra 2014. godine", navodi se u tekstu deklaracije, kojom je potvrđen plan, usaglašen prije dvije godine.
Pošto su talibani u Avganistanu i dalje aktivni, lideri NATO su željeli da uvjere avganistanskog predsjednika Hamida Karzaija da međunarodna zajednica neće napustiti njegovu zemlju nakon što 130.000 stranih vojnika ode.
Saveznici su naložili vojnim zvaničnicima da počnu planiranje misije predviđene za period poslije povlačenja trupa 2014. godine, koja će se fokusirati na obuku, savjetovanje i pomaganje avganistanskim trupama i specijalnim snagama.
Poslije razgovora s Karzaijem, Obama je juče rekao da "teški dani i dalje predstoje" pošto je do sada u sukobima ubijeno više od 3.000 koalicionih vojnika i na hiljade Avganistanaca.
Karzai je poručio da njegova zemlja više ne želi da bude "teret" i pozvao je međunarodnu zajednicu da dovrši prenos bezbjednosne odgovornosti.
Avganistanski lider je, pored toga, zatražio od NATO i drugih zemalja više od 4,1 milijarde dolara godišnje za finansiranje njegovih snaga, kako bi se spriječio građanski rat.
Lideri NATO, koji su o Avganistanu razgovarali sinoć za večerom, danas su se sastali sa još 22 partnera u misiji u Avganistanu, kao i sa pakistanskim predsjednikom Asifom Alijem Zardarijem.
Zardarijevo prisustvo na najvećem samitu u istoriji NATO probudilo je nade da je njegova vlada spremna da ukine blokadu i omogući prolaz konvojima Alijanse.
Islamabad je ranije zatražio naplatu velikih taksi na prelazak kamiona preko granice, pa su lideri NATO u deklaraciji naveli da će nastaviti pregovore s Pakistanom o otvaranju graničnog prelaza "što je prije moguće".
Presedan u Čikagu
Čelnici NATO na samitu u Čikagu nisu donijeli odluku o ulasku novih članica u Severnoatlantski vojni savez, što je presedan u odnosu na sve samite koji su održani u posljednjih nekoliko decenija, piše nedjeljnik Forin Polisi.
Američki list navodi da su van članstva i dalje Bosna i Hercegovina, Makedonija, Crna Gora i Gruzija, iako su se nadale da bi možda moglo da dođe do napretka u Čikagu.
Dvadeset osam ministara spoljnih poslova NATO država se sastalo sa predstavnicima četiri države koje žele da uđu u Alijansu, ali sem ljubaznog zahvaljivanja zbog učešća njihovih vojnika u misijama, nisu dobili ništa drugo, navodi list.
Forin Polisi ističe da Gruziju za ulazak u NATO sprečavaju neriješeni teritorijalni odnosi sa Rusijom, a Makedoniju spor oko imena sa Grčkom.
Ne treba zaboraviti da Makedonija taj papir ima od 1999.godine i da još nije članica NATO, naglašava američki nedjeljnik.
Crna Gora je dobila Akcioni plan o članstvu u NATO, što je posljednji korak pred ulazak u Alijansu.
Nedjeljnik ocjenjuje da proširenje NATO nije među prioritetima administracije Baraka Obame, koja je više okrenuta završetku rata u Avganistanu i evropskoj dužničkoj krizi, koja ima uticaja i na zapadnu vojnu alijansu.
(Tanjug)
