Državni tužilac Ruande izrazio je razočarenje odlukom Međunarodnog krivičnog tribunala da oslobodi dvojicu bivših ministara za genocid.
I u Ruandi imaju problema sa time kako međunarodne sudije Tribunala u Hagu vide pravdu u slučajevima genocida i ratnih zločina, kao što je to bilo i u slučaju Hrvatske i oslobađanja njenih generala za zločine nad Srbima.
Državni tužilac Ruande Martin Ngoga rekao je da su oslobađajuće presude pogrešne i razočaravajuće.
Apelaciono veće tribunala, čije je sjedište u Aruši, u ponedjeljak je poništilo presude od 30 godina zatvora izrečene Džastinu Mugenziju i Prosperu Mugiranezau, koji su obojica bili ministri u vrijeme kada je genocid počinjen u Ruandi 1994. godine. Apelaciono vijeće naložilo je da se oni odmah oslobode.
Njih dvojica bili su osuđeni na 30 godina zatvora u septembru 2011. pošto je sud utvrdio da su krivi za udruživanje radi činjenja genocida i za podsticanje javnosti da na genocid. Više od 500.000 pripadnika grupe Tutsi i umjerenih Hutua stradalo je u genocidu u Ruandi 1994. godine.
"Ruanda je razočarana tim oslobađajućim presudama. Pogrešno je osloboditi dva bivša ministra, kao i što su pogrešne i sve druge oslobađajuće presude tribunala. Mi smo potpuno razočarani", rekao je Ngoga.
"Ako budemo morali da slijedimo ovaj presedan onda bi presude za sve neriješene žalbe koje se odnose na ministre i političke lidere trebalo da budu oslobađajuće. Imaćemo situaciju na kraju u kojoj je tribunal samo gonio običan svijet, a izostavio krupnu ribu", dodao je on.
Tužilac je upozorio da tribunal Ujedinjenih nacija rizikuje da naruši svoje sopstsveno naslijeđe poslije nekoliko oslobađajućih presuda u posljednje dvije godine. Tribunal treba da se zatvori do kraja 2014.
Mugenzi i Mugiraneza su bili osuđeni za njihovu ulogu u uklanjanju gradonačelnika iz plemena Tutsi u južnom gradu Butare u Ruandi.
Oni su takođe bili optuženi da su koristili svoju političku moć da mobilišu Hutu civile protiv Tutsija. Butare je ostalo relativno mirno poslije rušenja aviona sa predsjednikom Džuvenalom Habiramanom, 6. aprila 1994, incidentom koji je podstakao genocid.
(Beta)