Papa Benedikt XVI najavio je danas da se povlači sa mjesta vrhovnog poglavara Rimokatoličke crkve, potvrdio je Vatikan.
Portparol Vatikana Federiko Lombardi izjavio je za agenciju AFP da će Benedikt XVI da se povuče 28. februara.
Benedikt XVI će tako postati prvi papa koji je podnio ostavku u proteklih nekoliko vijekova.
"Papa je najavio da će napustiti svoje mjesto 28. februara u 20 časova. Tada počinje period "prazne stolice" (sede vacante)", rekao je portparol Svete Stolice Federiko Lombardi, a prenosi Blic.
Period "prazne stolice" nastupa u slučaju smrti pape ili njegove odluke da se odrekne tog mjesta. Papa je došao na čelo Rimokatoličke crkve u aprilu 2005. godine posle smrti pape Jovana Pavla Drugog. Benedikt XVI jedan je od najstarijih poglavara u istorji Rimokatoličke crkve: u aprilu puni 86 godina.
Osamdesetpetogodišnji papa je svoju odluku saopštio na jednoj maloj ceremoniji, na latinskom, rekavši, između ostalog, da "nema snage".
U izjavi papa je rekao da je nakon dosta ispitivanja svoje savjesti pred Bogom, shvatio da njegova snaga, “zbog godina” nije dovoljna da bude na čelu katoličke crkve.
"U današnjem svijetu, koji se brzo mijenja i potresaju ga pitanja od suštinske važnosti, da bi bio na čelu Katoličke crkve neophodna je snaga uma i tijela, snaga koja je u meni posustajala u posljednjih nekoliko mjeseci, do te mjere da moram da priznam da sam u nemogućnosti da u potpunosti ispunim zadatak koji mi je dodijeljen”, naveo je Papa u obraćanju.
Mediji ocjenjuju da je ta odluka praktično bez presedana u istoriji Katoličke crkve. Prvi papa koji je dobrovoljno abdicirao bio je Selestin V i to je učinio 1294. godine. Poslednji koji je to uradio bio je papa Grgur XII 1415. godine.
Objava o ostavci Benedikta je bila "grom iz vedra neba", rekao je medijima kardinal Anđelo Sodano.
Portparol njemačke vlade izjavio je da je “dirnut” viješću o papinom povlačenju.
Bukmejkeri već su omogućili Britancima da se klade na to ko će biti novi papa.
Glavni favoriti su kardinal Piter Turkson iz Gane, kardinal Kanade Mark Uel i Frensiz Arinze iz Nigerije.
Jozef Alojzije Racinger, kako je papino pravo ime, je rođen 16. aprila 1927. godine u mjestu Marktl na Inu u oblasti Pasau u Bavarskoj, gdje mu je otac bio šef lokalne policije.
U ranom djetinjstvu, kao i većina vršnjaka, bio je pripadnik nacističke oganizacije Hitler jugend, potom je učestvovao u Drugom svjetskom ratu kao pripadnik Vermahta, a kratko vrijeme poslije kapitulacije Njemačke bio je u američkom zatvoru.
Poslije studija teologije postao je sveštenik 29. juna 1951, doktorirao je 1957, a zvanje nadbiskupa Minhena dobio je u martu 1977. Papa Pavle VI imenovao je Racingera za kardinala samo četiri mjeseca kasnije - 27. juna 1977. godine.
Smatran briljantnim teologom, Racinger je rukovodio moćnom Kongregacijom za doktrinu vjere, odnosno konzervativnom institucijom u koju se svojevremeno transformisala srednjovekovna Sveta inkvizicija, po zlu čuvena zbog lomača i suđenja jereticima.
Mnogi slobodoumniji katolici oštro su ga kritikovali, ukazujući da se od 1981, otkad je na čelu Kongregacije, njegove zabrane i ne broje: protivio se pravu žena da postanu sveštenici, čvrsto zastupao celibat, osuđivao homoseksualnost, ali i komunizam.
Kada je izabran, mediji su ocjenjivali da su njegov metalno-plavi pogled i hladan osmijeh oštri kao i desničarski stavovi koji su često izazivali i političke krize.
Racinger se, na primjer, 2004. godine usprotivio ulasku muslimanske Turske u EU, nazivajući to "ogromnom greškom" i "odlukom protiv istorije".
Racinger se zalagao za približavanje najradikalnijim katoličkim pokretima, čak i onim strujama koje anglikanci, luterani i ostali protestanti, nazivaju "fundamentalistima".
Papa, inače, nije samo poglavar Rimokatoličke crkve, već ima i niz drugih titula, među kojima su i rimski biskup, vikar apostola, prelat Italije, otac Zapada, nadbiskup i mitropolit rimske provincije i vrhovni vladar Vatikana.
(MONDO/Agencije)