Pored mnogobrojnih afera, odlasku Benedikta Šesnaestog doprinjeli i pritisci kardinala.
Uprkos izjavi pape Benedikta Šesnaestog da se povlači zbog umora, godina i slabog zdravlja, mnogi poznavaoci prilika u Vatikanu smatraju da bi pravi uzrok mogle biti mnogobrojne afere u crkvi pa čak i pritisci pojedinih kardinala.
Niko sa sigurnošću ne zna koliko je papina odluka povezana sa aferom "VatiLiks" i otkrivanjem tajnih vatikanskih dokumenata, za koje je zaslužan upravo papin bivši batler.
Moguće je da je papa jednostavno postao "umoran" zbog saznanja da je u potpunosti izgubio kontrolu nad Crkvom i njenim funkcionerima.
Poznato je da su tokom afere "VatiLiks", koja je prošle godine punila stranice svih svjetskih medija, tajni dokumenti mjesecima "krijumčareni" iz strogo čuvanih vatikanskih prostorija.
Benedikt Šesnaesti nije mogao da stane na kraj aferi, jednako kao što nije uspio da provede reformu Vatikanske banke nakon serije optužbi o "pranju novca".
Mnogi spekulišu da su i skandali koji posljednjih nekoliko godina potresaju Katoličku crkvu uticali na ostavku. Tu su posebno teške afere koje su se ticale pedofilije.
Mnogi analitičari upozoravaju na borbu unutar same rimske Kurije.
Neprekidno je u medijima "curila" informacija o sukobu između dvije grupe u Vatikanu: stara garda - protiv pristalica Bertonea, državnog sekretara Svete stolice.
Oni koji se protive teorijama zavjere tvrde da stepen ovih skandala nije bio toliko visok i da su se završavali na kardinalskom nivou.
Neki drugi eksperti za religiju smatraju da razlog za povlačenje Benedikta Šesnaestog može biti bilo šta, samo ne zdravlje.
Moguće je da se papa povlači zbog pritiska nekih kardinala, kod kojih nije bio naročito popularan nakon prethodnog pape Jovana Pavla Drugog.
Mnogi vjeruju da Vatikan uskoro očekuje zakulisna borbe, jer nema jakog kandidata za mjesto pape.
Jedina ličnost koja bi, možda, mogla da se nazove jasnim kandidatom jeste kardinal Koh, koji je na čelu Savjeta za međureligijske odnose.
Postoje različiti klanovi i grupe kardinala, koje su više ili manje konzervativne, i među njima će biti glavna borba za uzdizanje svog kandidata. Tada će biti i trasiran budući pravac razvoja Rimokatoličke crkve.
Vatikanski analitičari smtraju da su se kardinali koji su izabrali Benedikta Šensaestog za papu očito nadali kratkom pontifikatu nakon dugogodišnje vladavine njegovog prethodnika, prenose mediji.
Jozef Racinger bio je najstariji izabrani papa od 1730. godine, a njegovo zdravstveno stanje ni u trenutku izbora nije bilo najbolje, niti je pokazivalo znake poboljšanja.
Konklave kardinala sastaće se martu. Upravo će na njima biti izabran novi čelnik Rimokatoličke crkve.
Prema tradiciji, svi kardinali koji mogu pretendovati na mjesto pontifikata biće zaključani u sobu bez prozora dok ne bude objavljeno ime 256. pontifika. Vijest o izboru označiće bijeli dim iz dimnjaka Sikstinske kapele.
(Srna Foto Tanjug AP)