• Izdanje: Potvrdi
Čitaoci reporteri

ČITAOCI REPORTERI

Videli ste nešto zanimljivo?

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne smije biti više od 25 MB.

Poruka uspješno poslata

Hvala što ste poslali vijest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

SB UN: Novi okršaj zbog Kavkaza

Američki i ruski stalni predstavnici pri UN su se opet oštro optuživali o Iraku i Kosovu na vanrednom sastanku Saveta bezbednosti.

Šesti po redu vanredni sastanak Saveta bezbednosti zakazan zbog krize u Gruziji, prošao je kao i prethodnih pet - bez usvajanja rezolucije ili zajedničkog stava o kavkaskom konfliktu.

Sastanak je protekao u razmeni oštrih reči i međusobnim optužbama američkog i ruskog ambasadora, što predstavlja odraz rastućih tenzija između SAD i Rusije.

Američki predstavnik Alehandro Volf rekao je ruskom ambasadoru Vitaliju Čurkinu da je Rusija upotrebila preteranu silu u kavkaskom konfliktu kao i da su njene pretnje upotrebom sile neprimerene, kao i opravdanja za napad.

S druge strane, Čurkin je ocenio da su Volfove optužbe licemerne, navodeći kao primer invaziju na Irak u martu 2003. godine kojoj se Rusija snažno protivila, a koju su SAD opravdale postojanjem nukleranog oružja u toj zemlji.

Čurkin je takođe naveo da je vazdušna kampanja koju je NATO sproveo 1999. godine bombardujući Srbiju zbog Kosova vrlo slična sadašnjoj situaciji.

On je uporedio rusko priznavanje nezavisnosti Južne Osetije i Abhazije, sa priznavanjem nezavisnosti Kosova u februaru 2008. godine koju je podržao Zapad.

Čurkin je naveo da se pri donošenju odluke o priznanju nezavisnosti Osetije i Abhazije, Rusija oslanjala na Povelju UN i druge dokumente međunarodnog prava.

"U skladu s tom dekalracijom, svaka država obavezna je da se uzdržava od bilo kakvih nasilnih aktivnosti, koje narode lišavaju njihovog prava na samoopredeljenje, slobodu i nezavisnost, da poštuju u svojim aktivnostima princip ravnopravnosti i samoopredeljenja naroda i da imaju vlade koje predstavljaju celokupan narod koji živi na datoj teritoriji", rekao je Čurkin.

Prema njegovim rečima, "nema nikakve sumnje" da režim gruzijskog predsednika Mihaila Sakašvlija nikako ne odgovara tim visokim standardima međunarodne zajednice.

Čurkin je pročitao ukaze predsednika Rusije Dmitrija Medvedeva o priznanju nezavisnosti Južne Osetije i Abhazije od 26. avgusta, istovremeno zahvaljujući gruzijskom ambasadoru pri UN Irakliju Alasaniji što je tražio otvorenu sednicu jer to omogucava da se ukazi Medvedeva predstave ne samo članicama SB UN, nego i svim članicama međunarodne zajednice.

Ruski ambasador pri Svetskoj organizaciji je, istovremeno, rekao da zasedanje SB UN o Gruziji bez učešća predstavnika Abhazije i Južne Osetije ne može da se smatra punovažnim i izrazio nadu da će uskoro članice Saveta imati priliku "najzad i njih da čuju".

Većina članica Saveta bezbednosti, međutim, nisu imale razumevanja za rusku akciju na Kavkazu.

Jedino je ambasador Južne Afrike Dumisani Kumalo podržao Rusiju po pitanju pozivanja predstavnika Južne Osetije i Abhazije koji su zatražili odobrenje da se obrate pred članicama Saveta.

Međutim, Savet bezbednosti je odbio zahteve predstavnika tih gruzijskih separatističkih regiona, koje je Rusija u utorak priznala kao nezavisne države, da prisustvuju sastanku.

Kineska delegacija, ruski tradicionalni saveznik u Savetu bezbednosti, nije se izjasnila, što su zapadne diplomate ocenile kao poraz Rusije i dokaz da ona ne uživa nikakvu podršku u Savetu.

Prema izveštaju ruske državne agencije iz Njujorka, predstavnik Francuske Žan-Pjer Lakrua predložio je upućivanje u Gruziju i Južnu Osetiju misiju UN za utvrđivanje činjenica, a njegov predlog podržao je i Vulf.

"Neophodno je analizirati humanitarnu situaciju u regionu", rekao je Vulf, dodajući da je tamo "prisutna humanitarna katastrofa".

Gruzijski parlament je na vanrednoj sednici održanoj u četvrtak uveče jednoglasno usvojio dokument pod nazivom "U vezi sa okupacijom teritorije Gruzije od strane Ruske Federacije", u kom se Abhazija i Južna Osetija proglašavaju okupiranim teritorijama, a ruske mirovna snage okupacionim oružanim formacijama.

Gruzijska skupština naložila je izvršnoj vlasti Gruzije da raskine diplomatske odnose sa Rusijom, preneo je Itar-Tass iz Tbilisija.

Iz Vašingtona su stigle i prve reakcije na intervju koji je ruski premijer Vladimir Putin dao Si-En-Enu (CNN).

Portparol Bele kuće Dejna Perino izjavila je da su Putinove tvrdnje da je neko iz Sjedinjenih Američkih Država provocirao sukob u Južnoj Osetiji "očita laž".

Izgleda da su ga zvaničnici odbrane koji su rekli da je to istina stvarno "loše savetovali", dodala je Perino.

Kako je preneo Rojters, Perino je takođe naglasila da je Rusija u nekoliko rezolucija Saveta bezbednosti UN priznala teritorijalni integritet Gruzije.

Ruski premijer Vladimir Putin je u intervjuu izneo sumnju da je konflikt Gruzije sa otcepljenom autonomnom oblašću Južnom Osetijom posebno izazvan da bi se stvorila prednost za jednog od pretendenata na mesto predsednika SAD.

Američki Stejt dipartment je okarakterisao Putinove reči kao "smešne",

Rusija "mora prestati da okrivljuje druge za agresiju koju je izvela protiv svog suseda", zaključio je portparol Stejt departmenta Robert Vud.

(agencije/MONDO)

Još iz INFO

Komentari 0

Komentar je uspješno poslat.

Vaš komentar je proslijeđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA

MONDO REPORTAŽE