Ruski poslanici apelovali su na SAD i EU da uvedu sankcije za još nekoliko stotina članova parlamenta Rusije.
Ruski poslanici apelovali su danas na SAD i EU da uvedu sankcije za još nekoliko stotina članova parlamenta Rusije, nakon što je zapad sankcionisao neke ruske i ukrajinske zvaničnike.
"Predlažemo američkom predsjedniku Baraku Obami i evrobirokratama da na listu sankcionisanih stave sve poslanike državne Dume koji su podržali ovu rezoluciju", navodi se u deklaraciji koju je jednoglasno usvojio donji dom ruskog parlamenta. Rusija - SAD - sankcije.
Lider partije Pravedna Rusija Sergej Mironov rekao je da je ponosan što je na američkoj listi sankcionisanih.
"Sa ponosom mogu da kažem da sam na američkoj crnoj listi, jer to znači da su oni primjetili moj stav o Krimu. Čudno je da će da zamrznu imovinu. Ne postoje nikakvi računi u inostranstvu, neka uvedu koliko god hoće sankcija", rekao je Mironov novinarima.
Malkolm Rifkin, predsjedavajući Odbora za obavještajne poslove i bezbjednosna pitanja britanskog Parlamenta, rekao je da su sankcije zapada protiv Rusije "patetične", ističući da evropski lideri moraju da budu oštriji prema ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.
"Sve što je međunarodna zajednica uradila do sada je primjena viznih restrikcija i zamrzavanje imovine za 23 osobe. To je patetičan odgovor", rekao je on.
On je dodao da SAD i EU treba da uvedu "veoma robusne finansijske sankcije" protiv Rusije.
SAD i EU juče su uvele sankcije protiv nekoliko ruskih i ukrajinskih zvaničnika.
Američka lista sankcija uključuje ruskog zamjenika premijera Dmitrija Rogozina, šefa Gornjeg doma ruskog parlamenta Valentinu Matvijenko, te dva Putinova pomoćnika - Vladislava Surkova i Sergeja Glazjeva.
Lista EU uključuje Aleksandra Vitka, komandanta ruske Crnomorske flote koja je stacionirana na Krimu.
Ruska Duma usvojila je danas Deklaraciju o situaciji na Krimu, u kojoj se izražava podrška narodu Krima u njegovoj težnji za ujedinjenjem sa Rusijom, javio je Itar-Tass.
"Pozdravljajući izražavanje volje naroda Krima na referendumu od 16. marta 2014. godine za uključenje Republike Krim i grada Sevastopolja u sastav Ruske Federacije, Državna duma polazi od toga da će organi državne vlasti koji funkcionišu na teritoriji Krima, podržavati međukonfesionalnu slogu i jezičku raznolikost republike", navedeno je u deklaraciji.
Poslanici su, takođe, pružili uvjeravanje da će "pomagati socijalno-ekonomski razvoj Krima i dobrobit njegovog stanovništva" u prelaznom periodu.
"Državna duma doprinosiće osiguranju bezbjednosti svih lica koja se nalaze na teritoriji Krima, nezavisno od njihovog državljanstva, nacionalnosti, jezičke i vjerske pripadnosti, i poštovanju njihovih legalnih prava i sloboda", navodi se u dokumentu, usvojenom sa 441 glasom za i jednim uzdržanim.
U skupštinsku proceduru nacrt deklaracije unijeli su šefovi sve četiri poslaničke grupe u ruskoj Dumi i predsjednik donjeg doma parlamenta Sergej Nariškin.
Na prekjučerašnjem referendumu, koji zvanični Kijev i vodeće zapadne zemlje ne priznaju, 96,77 odsto birača glasalo je za prisajenjenje Rusiji. Skupština Krima usvojila je juče rezoluciju o nezavisnosti i obratila se Rusiji za "prijem Republike Krim u sastav Ruske Federacije" s pravima novog subjekta federacije i statusom republike, a dan poslije održavanja referenduma o statusu i gradska skupština Sevastopolja donijela je odluku o stupanju u sastav Rusije, kao grada sa federalnim statusom.
Sankcije protiv Rusije vraćaju Češku u recesiju
Eventualne dalje, još oštrije sankcije Evropske unije protiv Rusije zbog Krima i Ukrajine ugrozile bi u Češkoj 40.000 radnih mjesta a prema procjenama analitičara zemlju bi neminovno vratile u recesiju. "U Rusiji imamo relativno velika ulaganja u vrijednosti od oko 2,7 milijarde evra. Imovina preduzeća vrijedi još osjetno više. Negativne posljedice na češku industriju ostavila bi nacionalizacija stranih preduzeća (u Rusiji), naravno, ukoliko bi se ispunio najcrnji scenario", kazao je za današnje "Lidove novini" potpredsjednik češke Asocijacije izvoznika, Oto Danjek.
(MONDO/Agencije, Foto: Beta/AP Photo/Alexander Zemlianichenko)