Vlada Rusije priprema plan opsežne pomoći domaćim preduzećima i bankama ako se ekonomska situacija u zemlji pogorša.
Do pogoršanja može doći usljed mogućih oštrijih sankcija vodećih zapadnih zemalja zbog pripajanja Krima.
Kako piše moskovski poslovni dnevnik "Vedomosti", među predviđenim mjerama najvažnija biti pomoć preduzećima da otvore nova radna mjesta za ljude koji usljed sankcija ostanu bez posla, dok bi ruske poslovne banke dobile izdašnu finansijsku podršku.
Ruski ministri finansija i ekonomskog razvoja, Anton Siluanov i Aleksej Uljukajev, detaljnije su objasnili, na Kongresu domaćih preduzetnika, koje sve mjere vlada namjerava da preduzme ako SAD i EU uvedu, zbog Krima, oštrije ekonomske sankcije Moskvi.
Siluanov i Uljukajev su, prije svega, rekli da će vlada, kao i na samom početku globalne finansijske krize 2008. godine, dati "direktnu pomoć sistemski važnim domaćim kompanijama, a ne njihovim vlasnicima".
"Preduzeća će, prvenstveno, dobiti kreditnu podršku, a Ministarstvo finansija takođe može pojednostaviti proceduru davanja državnih garantija", rekao je Siluanov, uz napomenu da će se pomoć preduzećima koristiti uglavnom za prekvalifikacije ljudi koji ostanu bez radnog mjesta, ali i razvoj malog biznisa. Za realizaciju tog programa predviđeno je u ovoj godini sto milijardi rubalja, ili blizu tri milijarde dolara.
Vlada Rusije razmatra, osim toga, plan za uvećanje kapitala domaćih banaka, sa ciljem jačanja njihovih kreditnih mogućnosti. Među tim mjerama navodi se mogućnost produženja rokova za otplatu ranije dobijenih desetogodišnjih kredita, ali i varijanta u kojoj bi Centralna banka Rusije dala svjež novac bankarskim organizacijama sa rokom vraćanja od tri godine, s tim da se ta sredstva koriste za finansiranje velikih investicionih projekata po minimalnoj kamatnoj stopi.
Uljukajev je rekao, komentarišući izjavu Siluanova, da se prema navedenom planu odnosi "s razumijevanjem", dok rukovodilac markoekonomskih analiza najveće ruske bankarske organizacije - "Sberbanke" - Julija Cepljajeva tvrdi da je najavljeni vladin program za pomoć domaćoj privredi sasvim realan.
Cepljajeva podsjeća da će, prema sadašnjem planu, vladina pomoć biti ciljna i usmjerena na najvažnije segemente domaće privrede, dok je u vrijeme početka globalne finansijske krize, prije pet i po godina, ruska federalna vlada "pokušala sve da spašava i zbog toga je cijelo društvo platilo za greške biznisa".
Ruska vlada je tada "upumpala" u kratkom roku, u domaći bankarski sistem i neka monopolska preduzeća, više od 150 milijardi dolara, a sadašnji premijer i u to vrijeme predsjednik Rusije Dmitrij Medvedev je ocijenio da je najveći dio te ogromne novčane sume upotrebljen u spekulativne poslovne operacije i da je privreda od toga imala "nultu korist".
Izjave dva uticajna člana ruske vlade o spremnosti Moskve da parira negativnom dejstvu zapadnih sankcija na domaću privredu uslijedile su, inače, poslije odluke dvije specijalizovane američke agencije - Standard i Purs i Fič - da snize kreditni rejting Rusije čija privreda bi ove godine, umjesto očekivanog minimalnog rasta od jedan i po odsto, mogla da ostvari nultu ekspanziju.
Analitičari moskovske kompanije "VBT Kapital" takođe ne isključuju mogućnost nultog privrednog rasta ruske privrede, ako se sadašnja problematična poslovna klima produži, ili u slučaju uvođenja oštrih ekonomskih sankcija od strane vodećih zapadnih ekonomskih partnera.
Ruski ekonomisti, na čije mišljenje se poziva moskovski dnevnik "Nezavisimaja gazeta", smatraju da oštrije ekonomske sanckije SAD ne bi nanijele veću štetu privredi njihove zemlje, imajući u vidu da obim dvostrane robne razmjene ne premašuje 20 milijardi dolara.
Daleko ozbiljniji problem bi nastao, međutim, ako se EU odluči na takav korak, jer je obim trgovinske razmjene sa tom regionalnom grupacijom od 28 zemalja dvadesetak puta veći u poređenju sa SAD.
U Moskvi se, ipak, vjeruje da članice Unije, pogotovu vodeća ekonomska sila Njemačka, nemaju interesa za trgovinski rat sa Rusijom, jer imaju velike trgovinske i druge poslovne veze sa Rusijom i u suštini bi pretrpjele ogromnu štetu ukoliko odluče da takve privredne odnose smanje ili bitnije ograniče.
Pregovaraju kao da sankcije nisu ništa
Rusko preduzeće Uralvagonzavod (UVZ) i američki Katerpilar nastavljaju pregovore o osnivanju zajedničkog preduzeća, rekao je agenciji Itar Tass zamenik generalnog direktora UVZ za železničku tehniku Andrej Šlenskij. Odgovarajući na pitanje o mogućim posljedicama već uvedenih sankcija SAD Rusiji zbog pripajanja Krima, on je rekao da "u vezi s ovom situacijom ništa nije nametnuto, nikakve ekonomske sankcije nisu najavljenje, nikakvih pokušaja da se zaustavi naša saradnja u ovom momentu nema".
Šlenski smatra da "ne bi imalo smisla da američki partneri kvare već dogovoren posao i odreknu se ruskog tržišta". Sam Katerpilar to potvrđuje, naglasio je zamjenik direktora UVZ. Prema njegovim riječima, kapacitet zajedničkog preduzeća u osnivanju biće oko 100 lokomotiva godišnje, a one će biti namijenjene za široke koloseke (1.520 mm). Drugi detalji pregovora UVZ i Katerpilara nisu otkriveni.
(MONDO/Agencije, Foto: Beta/AP Photo/Sergei Chirikov, Pool)
