Epidemiolog Instituta za javno zdravstvo Jela Aćimović izjavila je za Srnu da je osnovna svrha vakcinacije protiv virusa korona da bude smanjen broj teških oblika bolesti i hospitalizacija, a samim tim i smrtnih ishoda.
"Ono što znamo do sada je da vakcine imaju jako visoku efikasnost u sprečavanju obolijevanja, odnosno sprečavanju razvoja simptoma, a naročito u sprečavanju teških simptoma, gdje je efikasnist svih postojećih vakcina gotovo stoodstotna", rekla je Aćimovićeva u intervjuu Srni.
Aćimovićeva je naglasila da je vakcinacija protiv virusa korona u ovom trenutku možda jedini način da izađemo iz ovako teške situacije u vezi sa pandemijom.
"Sa kovidom imamo problem što veći broj zaraženih doživljava tešku formu bolesti zbog koje moraju biti hospitalizovani. To su ljudi koje morate primiti u bolnice jer ne mogu samostalno da dišu. Ako smanjimo broj hospitalizacija i smrtne ishode pomoću vakcinacije, napravićemo veliki iskorak da se vratimo standardnom životu“, naglasila je Aćimovićeva.
Prema njenim riječima, ono što se za sada ne može tvrditi sa sigurnošću jeste da li vakcina štiti od toga da prenesmo virus na nekog drugog.
"Ako smo se vakcinisali i ako dođemo u kontakt s virusom, nećemo se razboljeti, ali je moguće da se u sluznici nosa zadrži virus koji možemo na nekoga prenijeti. Zbog toga je i nakon vakcinacije neophodno sprovoditi mjere zaštite", objasnila je Aćimovićeva.
Prema njenim riječima, ogromna je stvar što su proizvedene vakcine, te da je na svim ljudima da iskoriste to što je nauka postigla.
"U ovoj situaciji mnogi pitaju kako smo tako brzo došli do vakcina, a razlog je jednostavan. Nikad u istoriji nije ovoliko naučnika, finansijskih sredstava, razmjene informacija i svega drugog uloženo u pronalazak vakcine. Svijet se ujedinio i zato smo uspjeli da dobijemo nekoliko vakcina kojima se možemo zaštiti", rekla je Aćimovićeva.
Aćimovićeva je navela da je u ovom trenutku najvažnije da se što prije vakciniše što veći broj ljudi, te da uopšte nije bitno koja je to vakcina od svih ponuđenih.
"Sve vakcine koje dospijevaju na tržište su prošle potrebne provjere kojim je dokazano da su efikasne i da su dovoljno sigurne. Uopšte nema naučnog osnova da kažete da je jedna vakcina bolja za određene kategorije", pojasnila je Aćimovićeva.
"Naša poruka je da ne treba razmišljati o tome koju vakcinu primamo. Naučno i stručno nema razloga da biramo", rekla je Aćimovićeva i dodala da su kontraindikacije za vakcinaciju iste kao i za sve druge vakcine.
Aćimovićeva je navela da ni teoretski nije moguće da se odjednom vakciniše cijelo stanovništvo, zbog čega su prvi prioritet osobe koje su najosjetljivije na teže forme bolesti.
"To su starije osobe smještene u staračkim domovima, gdje kovid pravi ogromne probleme, ali i zaposleni u tim domovima, koje su u stalnom kontaktu sa starijima. Na istom nivou prioriteta su zdravstveni radnici, koji su zbog prirode svog posla najugroženija kategorija stanovništva, jer su najviše izloženi bolesti", navela je Aćimovićeva.
Osim toga, dodala je ona, zdravstveni radnici su u kontaktu sa bolesnima, koji su imuno-kompromitovani, te ih je potrebno zaštiti da ne prenesu zarazu, ali i da bismo omogućili funkcinisanje zdravstevnog sistema.
"Kada bude završena vakcinacija zdravstvenih radnika, korisnika i zaposlenih u staračkim domovima, počeće vakcinacija osoba starijih od 65 godina. Nakon toga, vakcinisaće se osobe koje imaju hronične bolesti za koje znamo da su podloga za težu formu kovida, te osobe na određenim radnim mjestima, gdje su više ugroženi, a tu će na prvom mjestu biti nastavno osoblje", istakla je Aćimovićeva.
Ona je dodala da Institut ide u tom smjeru da se vakcinišu svi oni koji budu željeli, napominjući da će vakinacija biti dobrovoljna i besplatna.
Aćimovićeva je napomenula da se za sada neće vakcinisati djeca, jer postojeće vakcine nisu ispitivane u mlađim dobnim grupama.
"Svi koji imaju neke hronične bolesti ili stanja zbog kojih ne znaju da li smiju da prime vakcinu, treba da budu u kontaktu sa nadležnim ljekarom. Onkološki pacijenti smiju i treba da prime vakcinu, ali s obzirom na to da koriste terapiju koja može da smanji efekat vakcinacije, moraju se takođe prvo savjetovati sa svojim ljekarom", naglasila je Aćimovićeva.
Ono što je za sada poznato, tvrdi Aćimovićeva, jeste da je vakcina proizvođača "Fajzer" u određenom procentu izazivala jače alergijske reakcije, zbog čega osobe koje imaju istoriju teških alergijskih reakcija moraju da se konsultuju s ljekarom prije primanja ove vakcine.
"Alergije na hranu, polen, penicilin i slično nisu kontraindikacija za ovu vakcinu. Kod svih vakcina protiv virusa korona mogu se javiti lokalne reakcije, bol, crvenilo, povišena temperatura, bol u mišićima, što se inače javlja poslije vakcine i što pokazuje da je naš organizam reagovao i da se razvija imuni odgovor“, napomenula je Aćimovićeva.
Prema njenim riječima, Republika Srpska ima sistem nadzora nad neželjenim događajima nakon vakcinacije, jer se takve reakcije uvijek moraju prijaviti i istražiti.
"Kad primimo prvu dozu vakcine, nismo kompletno zaštićeni. Tek kada prođe 14 dana nakon primanja druge doze vakcine možemo smatrati da smo postigli šta smo željeli s vakcinacijom", rekla je Aćimovićeva.
Aćimovićeva je podsjetila da su od svih dostignuća medicine, vakcine spasile najveći broj ljudskih života.
"Zarazne bolesti odnijele su više života nego sve druge nedaće koje su snaše ljudski rod, uključujući ratove i prirodne katastrofe, a upravo je vakcinacija najbolje oružje protiv zaraznih bolesti", kazala je Aćimovićeva.
Ona je dodala da se u dosadašnjoj istoriji pomoću vakcina istrijebljena samo jedna bolest, a to su velike boginje.
"Uzročnika te bolesti više nema na planeti, više nema nikakvog rizika od njega i više ne moramo ni da se vakcinišemo. Kad su druge bolesti u pitanju, sa poliom smo se jako približili istrebljenju pomoću vakcina. Poliomijelitis ili dječija paraliza je odnosio veliki broj života i veliki broj djece je ostao paralizovan zbog te bolesti prije nego što je uvedena vakcinacija“, podsjetila je Aćimovićeva.
Ona je dodala da je vakcina protiv dječije paralize postojala duži period ali da nije bila masovno upotrijebljena.
"Tek osamdesetih godina je uvedeno da se sva djeca vakcinišu i tek tada smo uspjeli da za 99 odsto smanjimo učestalost ove bolesti. Do tada je godišnje 350.000 djece obolijevalo od dječije paralize", napomenula je Aćimovićeva.
