Vaskršnja vjerovanja i običaji: Dodirnite dijete crvenim jajetom da bude zdravo i rumeno | MONDOBA

  • Izdanje: Potvrdi
Čitaoci reporteri

ČITAOCI REPORTERI

Videli ste nešto zanimljivo?

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne smije biti više od 25 MB.

Poruka uspješno poslata

Hvala što ste poslali vijest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

hristos vaskrse!

Vaskršnja vjerovanja i običaji: Dodirnite dijete crvenim jajetom da bude zdravo i rumeno

Autor Vesna Kerkez
Autor Vesna Kerkez

Pravoslavni hrišćani u više od 60 zemalja svijeta danas slave Vaskrsenje Hristovo

Izvor: Mondo/ Goran Sivački

Pravoslavni hrišćani obilježavaju Vaskrsenje Isusa Hrista, praznik koji simbolizuje pobjedu života nad smrću. 

Vaskrs je najveći hrišćanski praznik jer suština hrišćanskog učenja označava Hristovo vaskrsnuće iz mrtvih, kao pobjedu vjere i života nad smrću.

Suštinu i načelo hrišćanske vjere objasnio je Sveti apostol Pavle, čija je propovijed osnažila i usmjerila novozavetnu vjeru.

Isus je svojim vaskrsenjem pobijedio tamu i smrt i otvorio rajska vrata i put spasenja čitavom ljudskom rodu.

Prema jevanđeljima, događaj se zbio na grobu Hristovom, a radosnu vijest je ženama mironosicama, "Mariji Magdaleni i drugoj Mariji", saopštio arhangel Gavrilo.

"A lice njegovo bijaše kao munja i odijelo njegovo kao snijeg", zapisao je jevanđelist Matej opisujući arhangela Gavrila koji sjedi na "grobnom kamenu" i pokazuje prstom na prazan grob.

"Ne bojte se vi, jer znam da Isusa raspetoga tražite. Nije ovdje, jer ustade kao što je kazao", zapisano je u Jevanđelju po Mateju, a slično i u drugim jevanđeljima, koja se završavaju porukama nove vere čiju propovijed nastavljaju Hristovi apostoli.

Prema odlukama Nikejskog sabora (325. godine), koje do danas poštuju sve pravoslavne crkve, Vaskrs treba slaviti u prvu nedjelju punog mjeseca poslije proljećne ravnodnevice, ali obavezno poslije jevrejske Pashe.

Prema hrišćanskom predanju, Isus je umro u dane Pashe pa se u nekim jezicima ovaj naziv zadržao i za praznik njegovog vaskrsenja. Poznato je takođe da su rođenje Isusa Hrista, njegovo stradanje i vaskrsenje najavili starozavetni proroci koji će, kako propoveda hrišćanstvo, opet doći da najave njegov drugi dolazak među ljude.

U knjizi Otkrivenja Jovanovog, kojom se završava Novi zavjet, ti proroci su Ilija i Enok i njihov ponovni dolazak među ljude i stradanje treba da najavi novi dolazak Hristov, kome se nadaju hrišćani.

Neki od običaja za Vaskrs

Za Vaskrs valja ustati rano ujutru, a ne otići na spavanje prije ponoći. Ukoliko bi se otišlo na spavanje prije ponoći, to bi značilo da će do narednog Uskrsa osoba da bude pospana i nesklona poslu.

Ujutru se valja umiti vodom u kojoj je potopljen dren, zdravac, bosiljak i crveno vaskršnje jaje. Djecu valja dotaći crvenim jajetom – da budu crvena i zdrava tokom godine.

Na Uskrs, rano ujutru ljudi su odlazili u crkve na jutrenje. U Rusiji je bio običaj da ako se neko uspava i ne dođe na jutrenje u crkvu idu po njega, polivaju ga vodom, ili ga bacaju u rijeku. U 17. vijeku, Sinod Ruske crkve je posebnim ukazom zabranio provođenje ovog običaja, koji je dovodio i do smrtnih stradanja ljudi. Posle ručka ljudi su se okupljali kod Crkve, a ako u selu nema crkve, pod zapis (sveto drvo).

Za Uskrs se mijese posebni hljebovi. U istočnoj Srbiji i nekim dijelovima Vojvodine peku se lepinje s umetnutim cijelim jajetom (kovržanjak), koje su međusobno razmjenjuju sa prijateljima.

Na dan Uskrsa se kriju jaja i slatkiši po dvorištu i kući, pa djeca traže skrivene darove;

Na dan Uskrsa neizostavno je i kucanje ili tucanje jajima. Jaja se najpre tucaju vrh u vrh, a poslije šotku u šotku. Onaj ko razbije tuđe jaje uzima ga za sebe. Inače, u Banatu uskršnja jaja nisu davana pastirima (ovčarima, svinjarima) da ne bi stoka bolovala u toku godine.

Pokretan praznik

Vaskrs je, dakle, pokretan praznik, koji se određuje prema prirodnom kalendaru i uvijek se vezuje za nedjelju sa odstupanjem od 35 dana – od 4. aprila do 8. maja.

Vaskršnje slavlje je za vjernike kraj Velikog posta, a prvi mrsni zalogaji su vaskršnja jaja koja se, prema drevnom običaju, farbaju u crveno kao simbol prolivene krvi Hristove.

Prvo obojeno jaje ostavlja se na stranu do idućeg Vaskrsa i zove "čuvarkuća".

Vjernici razmjenjuju pozdrave – Hristos vaskrse! Vaistinu vaskrse!

(MONDO/RTS)

Pratite Mondo.ba na Facebooku, Instagramu i Twitteru. Aplikacija je dostupna za IOS i Android telefone.

Tagovi

Još iz INFO

Komentari 0

Vaš komentar je proslijeđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA

MONDO REPORTAŽE