U Republici Srpskoj u 2018. godini od karcinoma je umrlo 2.853 ljudi, među kojim 1.705 muškaraca i 1.148 žena, rekli su iz Instituta za javno zdravstvo.
Prema posljednjim podacima kojim Institut raspolaže o ovoj bolesti, tokom 2018. godine otkriveno je 5.969 oboljelih od raka, i to 3.132 muškarca, a 2.837 žena.
Kako navode u Institutu, stopa mortaliteta za muškarce iznosila je 140,9 na 100.000 stanovnika, a za žene 76,3 na 100.000 stanovnika.
"Tri najčešće lokalizacije raka kod muškaraca u Republici Srpskoj su dušnik, bronh i pluća - 558 slučajeva, kolon i rektum - 437 slučajeva i prostata - 280 slučajeva, dok su tri najčešće lokalizacije raka kod žena dojka - 540, kolon i rektum - 273 i grlić materice – 203", navode iz Instituta za javno zdravstvo povodom 4. februara - Svjetskog dana borbe protiv raka.
Iz Instituta ističu da je Svjetski dan borbe protiv raka globalna inicijativa koju je pokrenula Međunarodna unija za kontrolu raka. Obilježava se svake godine 4. februara s ciljem podizanja svijesti, nivoa informisanosti i podsticanja brojnih aktivnosti iz područja kontrole raka širom svijeta.
Rak je, kako navode iz Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske, jedan od vodećih javnozdravstvenih problema u svijetu i najznačajnijih izazova današnjice, te predstavlja veliko zdravstveno, ekonomsko i društveno opterećenje širom svijeta.
Iz Instituta za javno zdravstvo, ističu da je prevencija najisplativija dugoročna strategija za kontrolu raka i naglašavaju da se ranim otkrivanjem i liječenjem može smanjiti smrtnost.
Ovogodišnja tema kampanje povodom Svjetskog dana borbe protiv raka "Zatvoriti propuste u zdravstvenoj njezi" (Close the care gap) nastavak je trogodišnje kampanje koju je prošle godine pokrenula Međunarodna unija za borbu protiv raka u kojoj se okupljaju pojedinci, organizacije i vlade širom svijeta sa ciljem smanjenja nejednakosti u pristupu preventivnim uslugama, dijagnostici, liječenju i njezi oboljelih od raka uzrokovanu mjestom stanovanja, socioekonomskim statusom, etničkom pripadnošću, starošću i drugim obilježjima.
Prema procjenama globalne zdravstvene statistike (GLOBOCAN 2020), broj novooboljelih od raka u svijetu 2020. godine dostigao je 19,3 miliona, a umrlih čak 10 miliona.
Najzastupljeniji oblici raka u pogledu smrtnosti u svijetu bili su rak pluća (1,8 miliona smrtnih slučajeva), kolorektalni karcinom (935.000 smrtnih slučajeva), rak jetre (830.000 smrtnih slučajeva), rak želuca (769.000 smrtnih slučajeva) i dojke (685.000 smrtnih slučajeva).
Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), opterećenje rakom će se u naredne dvije decenije povećati za oko 60 odsto, dodatno opterećujući zdravstvene sisteme, pojedince i zajednice.
Predviđeno globalno opterećenje, prema prcjenama SZO, uvećaće se na oko 30 miliona novih slučajeva raka do 2040. godine, pri čemu se najveći porast predviđa u zemljama sa niskim i srednjim prihodima.
Prema SZO, između 30 i 50 odsto smrti od raka moglo bi se izbjeći smanjenjem ključnih faktora rizika i sprovođenjem postojećih preventivnih strategija utemeljenih na dokazima za prevenciju raka, skrining i rano otkrivanje, liječenje i palijativnu njegu.
Oko 70 odsto, prema procjenama SZO, svih prijevremenih smrti od raka u svijetu i dalje će se registrovati u nerazvijenim i srednje razvijenim zemljama.
Većina prijevremenih smrtnih ishoda od raka u ovim zemljama javlja se zbog razlika u nivou obrazovanja, prihoda, mjesta stanovanja, etničke pripadnosti, rase, pola, seksualne orijentacije ili starosti.
Nejednakost u pristupu uslugama i njezi je prisutna gotovo svugdje, kako u zemljama sa visokim, tako i u onim sa niskim i srednjim dohotkom.
Prema SZO, primjeri efikasnih intervencija i strategija su kontrola duvana i vakcinacija protiv HPV-a.
Najefikasnija primarna prevencija raka, prema SZO, zasniva se na pristupima na nivou država, uključujući zakonodavstvo, regulativu u kombinaciji sa aktivnostima vezanim za promjenu ponašanja pojedinaca i zajednica kojima se nastoji senzibilisati javnost o ključnim faktorima rizika za obolijevanje od raka /pušenje, štetna konzumacija alkohola, gojaznost i nedostatak fizičke aktivnosti, izloženost zagađenju, karcenogenim supstancama i zračenju, zaraznima agensima/, te preduzeti mjere protiv tih faktora.
Bolja informisanost i razumijevanje faktora rizika i odrednica zdravlja, kako navode stručnjaci, značajni su za poboljšanje zdravstvenih ishoda.
(SRNA)