Aleksandar Pejić, specijalista psihijatar iz Banjaluke u autorskom tekstu za MONDO objašnjava zašto je mentalno zdravlje ključno i neophodno za dobrobit svakog od nas.
Zdravlje uopšteno, a unutar njega mentalno zdravlje kao poseban, ali veoma značajan aspekt zdravlja, intimna je i životno vjerovatno najvažnija vrijednost svakog pojedinca, ali i svih ljudskih zajednica.
Mentalno zdravlje je preduslov i temeljna odrednica kvaliteta života. Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije mentalno se zdravlje opisuje kao '"stanje u kojem osoba ostvaruje svoje sposobnosti, može se nositi sa stresom svakodnevnog života, raditi produktivno i plodno i pridonositi".
Proteklih sedmica i mjeseci smo svi imali priliku da, putem medija, pratimo izvještaje o mnogim neželjenim događajima koji se uzrokovani različitim mentalnim oboljenjima.
Direktno ili indirektno, svjedočimo samoubistvima i ubistvima u našoj neposrednoj blizini ili samo par stotina kilometara od naših domova. Ubistva ili pokušaji ubistva više nisu „rezervisana“ za kriminalni dio društva, nego se dešavaju u našim porodicama, firmama, ulicama i parkovima. Sve to je posljedica konstantne nebrige za mentalno zdravlje. Kao društvo, ne vodimo računa o mentalnom zdravlju i ta nebriga danas ima snažne posljedice. Kao pojedinici, većina naših građana svjesno zanemaruje simptome i tegobe koje ukazuju na poteškoće mentalne prirode.
Naučnici naglašavaju činjenicu da su mentalni problemi češći uzrok obolijevanja i preranog umiranja nego somatske bolesti, te procjenjuju da će depresija do 2030. godine prvi vodeći uzrok globalnog opterećenja bolestima. Sve navedeno ukazuje na potrebu za ulaganjem u mentalno zdravlje: rano otkrivanje i liječenje te rehabilitaciju i unapređenje mentalnog a time i opšteg zdravlja, čime se doprinosi dobrobiti i ekonomskoj koristi pojedinca i društva.
Današnji uslovi života (socijalni, ekonomski i širi društveni uslovi) i uslovi odrastanja više nego ikad prije onemogućavaju i otežavaju ostvarivanje običnih životnih potreba. U gradskim sredinama, dolazi do sve veće otuđenosti i sve više izostaju tradicionalni oblici podrške i pomoći. Sve to, u kombinaciji s konstantnim pritiskom da se mora i može u svemu biti uspješan, da se moramo ostvariti profesionalno i porodično, te konstantna borba za egzistenciju, dovodi do značajno povećanog rizika od mentalnog obolijevanja.
Da bismo sačuvali svoje mentalno zdravlje, šta možemo uraditi?
Moramo biti svjesni značaja mentalnog zdravlja. Moramo biti spremni zatražiti stručnu pomoć i moramo prestati smatrati "mentalno zdravlje" tabu temom.
Poremećaji poput narcističkog poremećaj ličnosti su sve češći u modernim društvima.
Narcizam je psihički poremećaj koji uzrokuje pojačan doživljaj samovažnosti i duboku želju za primanjem pažnje i divljenja. Oni koji boluju od ovog poremećaja vjeruju da su ”važniji” od drugih i imaju malo obzira za tuđa osjećanja. Ipak, iza maske samouvjerenosti krije se krhko samopouzdanje osjetljivo na svaku pa i najmanju kritiku. Da bi se osoba koja pati od ovakvog poremećaja mogla uspješno izliječiti potrebno je suočiti sa stvarnošću.
Mnoga druga mentalna oboljenja (anksioznost, depresije, PTSP, itd.) se uspješno liječe i dovoljno je samo potražiti stručnu pomoć kod ljekara specijaliste psihijatrije.
(MONDO)
