• Izdanje: Potvrdi
Čitaoci reporteri

ČITAOCI REPORTERI

Videli ste nešto zanimljivo?

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne smije biti više od 25 MB.

Poruka uspješno poslata

Hvala što ste poslali vijest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Statistike i socioekonomske razlike: Gdje osobe sa invaliditetom žive najteže u Evropi?

Autor Dušan Volaš

Brojni su izazovi sa kojima se suočavaju ljudi sa invaliditetom u Evopskoj uniji. Evropska komisija poziva države da više učine po tom pitanju i njihov život učine dostojanstvenim.

 Gdje je u Evropi najteže živjeti kao osoba sa invaliditetom? Izvor: Slaven Petković, mondo.ba

U Evropskoj uniji živi oko 101 milion ljudi sa nekim oblikom invaliditeta. Podaci ukazuju na to da se gotovo 27 odsto populacije sa invaliditetom EU starije od 16 godina, suočava sa nejednakošću koja im otežava život.

Zato Evropska komisija poziva da se obezbijedi pristojan životni standard za sve osobe sa invaliditetom.

Pristojan životni standard podrazumijeva samostalan život, kvalitetne socijalne usluge i usluge zapošljavanja, pristupačno i inkluzivno stanovanje, adekvatnu socijalnu zaštitu, učešće u cjelokupnom obrazovanju i ojačanu socijalnu ekonomiju.

Postoji nekoliko aspekata koje treba razmotriti u poređenju statusa osoba sa invaliditetom širom Evrope, gdje su posebno značajne socioekonomske razlike između osoba sa i bez invaliditeta.

Šta se računa kao invaliditet?

Invalidnost se uglavnom odnosi na ograničenja koja ljudi mogu imati prilikom obavljanja određenih aktivnosti zbog zdravstvenih problema, najmanje u poslednjih šest mjeseci, navodi Eurostat.

Osobe sa invaliditetom su osobe koje imaju bar jednu osnovnu poteškoću u aktivnostima, kao što su vid, sluh, hodanje, pamćenje i tako dalje.

Rasprostranjenost invaliditeta širom Evrope

Prema podacima Eurostata, udio osoba sa nekim oblikom invaliditeta značajno varira u EU, krećući se od 14,6 odsto u Bugarskoj i 38,4 odsto u Letoniji 2022.

Prema podacima, invaliditet je kategorisan u dvije grupe: "neka ograničenja" i "teška ograničenja".

U EU, od ljudi starijih od 16 godina, 19,8 odsto je prijavilo neka ograničenja, dok je 7,2 odsto reklo da imaju ozbiljna ograničenja u svojim uobičajenim aktivnostima zbog zdravstvenih problema.

U 2022. godini, udio osoba sa teškim invaliditetom kretao se od 2,7 odsto u Bugarskoj do 10,3 odsto u Estoniji. To je bilo više od prosjeka EU u Francuskoj i Njemačkoj sa skoro 10 odsto. U Velikoj Britaniji, 11,5 odsto je u 2018. prijavilo da su imali težak invaliditet.

Zašto se udio osoba sa invaliditetom značajno razlikuje širom Evrope?

Brojke su izvedene iz podataka koje su sami prijavili, tako da su, u određenoj mjeri, pod uticajem subjektivne percepcije ispitanika, kao i njihovog društvenog i kulturnog porijekla. Dakle, subjektivna priroda značajno objašnjava ove razlike.

Međutim, ove "statistike se smatraju relevantnim i pouzdanim procjenama zdravstvenog stanja stanovništva", podvukao je Eurostat.

Ove statistike su veoma vrijedne za analizu trendova i za mjerenje socioekonomskih razlika između osoba sa invaliditetom i bez ograničenja aktivnosti.

Bitan je socioekonomski jaz između osoba sa ili bez invaliditeta

Opasnost od siromaštva je jedna od važnih socioekonomskih razlika između osoba sa invaliditetom i onih bez ograničenja aktivnosti.

Udio osoba sa invaliditetom koji su bili u opasnosti od siromaštva u EU kretao se od 13,6 odsto u Slovačkoj do 44,4 odsto u Estoniji.

Ova cifra je uglavnom bila niska u nordijskim zemljama (osim Švedske), dok je bila viša u baltičkim zemljama.

Kako se rizik od siromaštva u EU značajno razlikuje, poređenje jaza između osoba sa invaliditetom i osoba bez invaliditeta u svakoj zemlji daje značajnije uvide.

U većem riziku od siromaštva

Ljudi bez invaliditeta su manje izloženi riziku od siromaštva nego oni sa invaliditetom, pokazuju istraživanja.

Trend je uočen u sve 34 evropske zemlje (27 članica EU, 5 kandidata i 2 Evropsko udruženje za slobodnu trgovinu-EFTA, članice) gdje su podaci bili dostupni.

Od populacije EU sa invaliditetom, 20,5 odsto je bilo u opasnosti od siromaštva, u poređenju sa 14,5 odsto među osobama bez ograničenja.

U apsolutnom iznosu, ova razlika je najmanja u Italiji i Grčkoj (1 i 2 procentna poena) među članicama EU.

Izvor: Mondo/ Stefan Stojanović

Najveći jaz je imala Estonija (26,5 pp), zatim Litvanija (21,4 pp), Hrvatska (20,3 pp) i Letonija (19,5 pp).

Apsolutni jaz između osoba sa ili bez invaliditeta bio je preko 10 pp u trinaest zemalja EU, što pokazuje koliko su osobe sa invaliditetom tamo bile u nepovoljnom položaju.

Ovaj jaz je najveći u baltičkim zemljama, kao iu Hrvatskoj i Bugarskoj. Zanimljivo je da je takođe bio značajno visok u Holandiji, Belgiji i Švedskoj gdje je indeks socijalne pravde Bertelsman fondacije bio bolji od mnogih zemalja.

Dok je jaz u zapošljavanju osoba sa invaliditetom bio veći od EU u Njemačkoj (24 pp), u Francuskoj je bio nešto manji (20,8).

Koji bi mogli biti mogući razlozi iza ovih značajnih jazova u zemljama EU?

Taj jaz "uglavnom odražava razlike u institucionalnim faktorima (kao što su primena nacionalnih zakona protiv diskriminacije, režimi države blagostanja i specifične politike socijalne pomoći)", napisala je Atanasova u svom izveštaju ETUI.

Jaz u zapošljavanju osoba sa invaliditetom nije se mnogo promijenio u EU u posljednjih devet godina. Nije se značajno poboljšao između 2014. i 2022. godine.

Jaz je dostigao najniži nivo od 21,4 pp u 2022. godini, u poređenju sa 22,7 pp u 2014. godini.

Ovi podaci pokazuju da su osobe sa invaliditetom stalno u nepovoljnijem položaju na tržištu rada u poređenju sa osobama bez invaliditeta.

"Učešće u zapošljavanju je od suštinskog značaja ako osobe sa invaliditetom žele da postignu ekonomsku autonomiju i socijalnu inkluziju", napisala je Atanasova.

Uticaj socijalnih transfera je ogroman na smanjenje rizika od siromaštva

Podaci Eurostata pokazuju da je uticaj socijalnih transfera na stopu rizika od siromaštva ogroman.

Godine 2022. 67,1 odsto stanovništva EU sa invaliditetom bilo bi u opasnosti od siromaštva, ali nakon uzimanja u obzir socijalnih transfera (kao što su beneficije, dodaci i penzije) taj udio je bio 20,5 odsto.

Invalidske naknade veće u nordijskim zemljama

Neke zemlje izdvajaju više sredstava za osobe sa invaliditetom u Evropi, dok je učešće invalidnina u ukupnim izdacima za socijalnu zaštitu značajno nisko.

U 2021. godini prosječno učešće invalidnina u ukupnim izdacima za socijalnu zaštitu iznosilo je 6,9 odsto u EU.

Kada su uključene neke EFTA i zemlje kandidati, Danska je zabilježila najveći udio od 16,8 odsto, a slede Norveška (15,8), Island (14,9) i Luksemburg (11,4).

Osobe sa invaliditetom u Turskoj imale su najniži udeo naknada od samo 3,1 odsto, a slede Malta (3,4), Kipar (3,4) i Grčka (3,9)

Ovaj udio je bio veći u nordijskim zemljama.

Među "velikom četvorkom" EU, udio je bio nešto veći u Njemačkoj nego u EU, dok su Francuska, Italija i Španija prijavile niže udio beneficija.

Gledajući nominalne vrijednosti, jaz postaje sve veći. Godine 2021. invalidnine po osobi su se kretale od 27 evra u Turskoj do 3.162 evra u Norveškoj. Prosjek u EU je bio 644 evra.

Brojke odražavaju invalidnine u okviru ukupnih rashoda na naknade za socijalnu zaštitu. Zemlje članice EU potrošile su oko 287,8 milijardi evra na invalidnine.

Nordijske zemlje su imale najveću invalidninu po osobi.

(EUpravo zato/Euronews.com)

Možda će vas zanimati

Još iz INFO

Komentari 0

Komentar je uspješno poslat.

Vaš komentar je proslijeđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA

MONDO REPORTAŽE