Demografsku sliku RS u 2023. godini karakteriše povećan broj rođene djece i pozitivan prirodni priraštaj u četiri lokalne zajednice - Laktašima, Kotor Varošu, Istočnom Drvaru i Petrovcu, kaže Aleksandar Majić sa Katedre za društvenu geografiju i demografiju PMF-a.
Prema njegovim riječima, u Republici Srpskoj prošle godine rođeno je 9.309 djece, za 150 djece više nego u 2022. godini.
"Što se tiče rađanja posljednjih 10 godina u Republici Srpskoj, broj rođenih je oko 9.300. Taj broj je bio u rasponu od 9.100 do 9.500, tako da možemo biti zadovoljni jer smo na istom nivou. Prošlogodišnja slika je mnogo povoljnija u odnosu na godinu ranije", naglasio je Majić.
Primarni cilj, naveo je Majić, jeste održati broj rođenih u Republici Srpskoj iznad 9.000, što je ostvarivo mjerama populacione politike.
"Trenutna stopa fertiliteta u Republici Srpskoj je 1,45, odnosno 1,45 djece po ženi, što je nedovoljno za prosto obnavljanje, potrebno je bar 2,1 dijete za prostu obnovu generacije. Sa stopom fertiliteta iznad tri mogli bismo da nadokadimo demografske gubitke", pojasnio je Majić.
On je dodao da je nedovoljno rađanje najveći problem cijelog regiona, kao i da je zajedničko demografske obilježje povećanje starosti žena pri rađanju.
"Posljednjih 25 godina, otkako postoji zvanična statistika, žene su povećale prosječne godine pri rađanju za tri godine. Ranije je to u prosjeku bilo 24,5 do 25 godina, a sada 28 godina", istakao je Majić.
Prosječna starost stanovništva u Republici Srpskoj je 44 godine, dok je udio starih osoba, iznad 65 godina, 22 procenta, što je u rangu zemalja okruženja.
Majić ističe da će u narednih 10 godina mortalitet biti ključna odrednica prirodnog kretanja stanovništva Republike Srpske.
"Naše stanovništvo je sve starije, tako da ta narušena starosna struktura znatno utiče na povećanje broja umrlih lica. Neke opštine i gradovi koji su tradicionalno imali pozitivno prirodno kretanje, kao što je Banjaluka, posljednjih pet godina imaju negativan prirodni priraštaj", rekao je Majić.
Majić je naveo i da Republika Srpska unutar BiH ima pozitivan migracioni saldo unutrašnjih migracija, te da regionalni centri Banjaluka, Trebinje, Bijeljina i Istočno Sarajevo konstantno imaju priliv stanovništva.
(Srna/MONDO)
