Povodom postupka izdavanja nove ekološke dozvole za hidroelektranu HE Ulog, predstavljeni su rezultati istraživanja koji ukazuju da je pomor ribe u rijeci Neretvi u septembru prošle godine direktno uzrokovan radom ovog postrojenja.
Jelena Ivanić iz Centra za životnu sredinu izjavila je da je u toku proces izdavanja ekološke dozvole, koja se očekuje početkom jula, a kojom će biti definisani uslovi rada hidroelektrane.
„U resornom ministarstvu iznijeli smo prijedloge da se u narednom periodu pokuša smanjiti uticaj hidroelektrane na rijeku Neretvu. Godinama ukazujemo na ovu problematiku. Nažalost, postrojenje je izgrađeno i sada je jedino što možemo učiniti da se njegov uticaj svede na minimum“, rekla je Ivanićeva.
Dodala je da ova organizacija traži da se gornji tok Neretve proglasi zaštićenim područjem, kako bi se spriječila izgradnja sedam novih mini hidroelektrana.
Ključne nalaze o uzrocima pomora ribe predstavio je profesor riječne biohemije sa Univerziteta u Insbruku, Gabriel Singer, koji je nakon incidenta sproveo terenska istraživanja.
Kako je naveo, prvi podaci o pomoru stigli su od lokalnih ribara, nakon čega su sprovedena mjerenja na više lokacija duž rijeke. Istraživanja su pokazala da je došlo do izražene temperaturne stratifikacije u akumulaciji, sa većim sadržajem kiseonika u površinskim slojevima i znatno nižim pri dnu.
„Ribe za opstanak zahtijevaju visok nivo rastvorenog kiseonika. U jednom trenutku izmjerene vrijednosti bile su ispod četiri miligrama po litru, što nije dovoljno za njihov opstanak“, istakao je Singer.
On je dodao da podaci sa mjernih stanica nizvodno ukazuju na nagle promjene vodostaja, izazvane iznenadnim ispuštanjem vode iz akumulacije, upravo u periodu kada je zabilježen pomor ribe.
Prema njegovim riječima, kombinacija ispuštanja vode sa niskim sadržajem kiseonika i talasnog puštanja vode, dodatno pojačanog padavinama, dovela je do ekološke katastrofe.
„Hidroelektrana Ulog je uzrok pomora ribe zbog ispuštanja vode sa malom količinom kiseonika tokom vršnog rada. Ovakve situacije će se ponavljati ukoliko se ne promijeni način upravljanja postrojenjem“, upozorio je Singer.
Kao moguća rješenja naveo je ukidanje vršnog režima rada, striktno poštovanje uslova iz ekološke dozvole, te uspostavljanje transparentnog sistema monitoringa uzvodno i nizvodno, koji bi uključivao kontinuirano mjerenje kiseonika, temperature i vodostaja.
„Neretva je prirodno blago. Ovdje sam jer želim da pomognem njenom očuvanju, ne samo zbog ribe, već zbog svih nas“, poručio je Singer.
Na rezultate istraživanja osvrnuo se i direktor organizacije Riverwatch, Ulrih Ajhelman, koji je naglasio da istraživanje nije rađeno po nalogu, već iz naučne radoznalosti.
„Podstaknuti smo tvrdnjama da HE Ulog nije odgovorna za pomor ribe. Međutim, rezultati jasno pokazuju suprotno – rad hidroelektrane doveo je do pomora i to će se ponavljati ukoliko se ništa ne promijeni“, rekao je Ajhelman.
On je upozorio da postojeća ekološka dozvola definiše ovo postrojenje kao protočnu hidroelektranu, što podrazumijeva da voda koja uđe u sistem treba odmah da bude i ispuštena.
„Sve ukazuje da se ne radi u skladu sa dozvolom. Početkom jula očekuje se izdavanje nove, a postoji bojazan da će investitor pokušati da ozvaniči vršni režim rada zbog ekonomske dobiti, odnosno proizvodnje električne energije u periodima kada je cijena najviša“, naveo je Ajhelman.
Poručio je da je ključno da ministarstvo ne mijenja postojeće uslove rada, ali i da pojača kontrolu.
„Nije dovoljno vjerovati da će investitor poštovati pravila, nadzor mora biti kontinuiran i efikasan. Takođe, neophodna je saradnja oba entiteta kako bi monitoring bio adekvatan“, dodao je.
Povodom ovog slučaja, međunarodni konzorcijum stručnjaka za riječnu ekologiju uputio je otvoreno pismo vlastima BiH, koje je potpisalo 192 naučnika iz Evrope. Pismo je koordinisano upravo od strane organizacije Riverwatch, u okviru kampanje „Sačuvajmo Plavo srce Evrope“.
HE Ulog pred novom ekološkom dozvolom: Naučnici ukazali na posljedice rada i pomor ribe u rijeci Neretvi (FOTO)
Podsjećanja radi, gornji tok Neretve već je predložen za zaštitu, a tokom 2022. i 2023. godine sprovedena su obimna naučna istraživanja koja su okupila više od 150 stručnjaka iz zemlje i inostranstva, s ciljem dokumentovanja biodiverziteta i argumentovanja potrebe za njegovim očuvanjem.
Na zasjedanju Bernske konvencijeu Strazburu u decembru 2022. godine usvojene su preporuke za Bosnu i Hercegovinu, koje uključuju proglašenje područja „Gornji tok Neretve“ zaštićenim, zabranu vršnog režima rada hidroelektrana, kao i uvođenje strožih mjera nadzora i zaštite staništa.
Hidroelektranu Ulog na području Kalinovika izgradila je kompanija EFT Group, u vlasništvu biznismena Vuka Hamovića.
