Iako je uvoz otpada u Bosnu i Hercegovinu zvanično zabranjen, svake godine u zemlju uđu desetine hiljada tona prerađenog smeća iz EU pod nazivom "alternativno gorivo".
Ovaj materijal, poznat kao RDF/SRF, postaje sve češći energent, a cementare ne samo da ga dobivaju besplatno, nego ponekad i uz finansijsku naknadu. Radi se o materijalu koji se dobiva preradom komunalnog i industrijskog otpada, a koji zemlje EU proizvode u velikim količinama.
Međutim, vlasti u BiH ne vrše nezavisan nadzor sastava ovog goriva prije njegovog ulaska u zemlju, već se oslanjaju isključivo na dokumentaciju i analize koje dostavljaju strani proizvođači, piše RSE.
Podaci iz posljednje tri godine pokazuju da je vraćeno tek pet pošiljki, ukupno oko 123 tone, zbog povišenog sadržaja štetnih supstanci poput hlora i žive. Samo u proteklih pet godina u BiH je uvezeno 269.971 tona "goriva iz otpada", kako se formalno naziva i promoviše kao alternativa fosilnim gorivima, posebno uglju.
Najviše se uvozi iz Italije koja je jedan od najvećih proizvođača, te Austrije, Slovenije i Hrvatske. Isključivi uvoznici i korisnici su cementare u Lukavcu i Kaknju, obje u stranom vlasništvu.
"Prije šest godina smo mi njima plaćali, ali danas nama za to plaćaju zato što je u Evropi sistem zbrinjavanja otpada takav da oni ne zarađuju na tom gorivu koje nama dostave, nego na otpadu koji preuzmu od građana", kazao je Stjepan Kumrić, direktor cementare Lukavac.
EU politike smanjenja odlaganja otpada na deponije podstiču recikliranje i energetsku upotrebu. U praksi to znači da proizvođači otpada često plaćaju fabrikama RDF/SRF goriva njegovo zbrinjavanje, zbog čega "gorivo iz otpada" ima nisku cijenu, a neki proizvođači ga i poklanjanju cementarama ili toplanama. Na uvoz iz EU se ne plaća carina, već samo PDV od 17 odsto, na osnovu čega su cementare u proteklih pet godina platile oko dva miliona evra.
Kako se kontroliše uvoz u BiH?
U BiH je zabranjeno uvoziti otpad, ali se ovaj materijal formalno tarifiše kao "neopasni gradski otpad". Iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH navode da njihove laboratorije "nisu imale zahtjeve" za ispitivanje prisutnosti zagađujućih tvari, već analize provode isključivo radi carinskog razvrstavanja.
Iz Ministarstva ekologije i turizma FBiH navode da su za analizu sastava nadležne laboratorije u EU. Nakon ulaska u zemlju, svaki kamion se uzorkuje, a analiza se radi u laboratorijama samih cementara, koje su ujedno i uvoznici i korisnici. Analiziraju se sadržaj hlora, žive, teških metala, ali i opasnih kancerogenih jedinjenja poput dioksina i furana.
"Ja to ne volim zvati otpadom, već gorivom koje je kvalitetnije od bilo kojeg domaćeg uglja. Nema sumpora i teških metala, a CO2 je tri puta manji. Ako se pojavi živa, mi to vratimo", dodaje Kumrić.
Iz cementare Heidelberg Materials u Kaknju navode da oko 10 odsto toplinske energije osiguravaju iz SRF goriva i guma. Ističu da moderne peći uz visoke temperature omogućuju niske emisije štetnih tvari, te da u 2025. godini opasne materije nisu detektovane ili su bile znatno ispod zakonskih ograničenja.
BiH zatražila izuzeće od zabrane uvoza
BiH je jedna od 24 zemlje koje su zatražile od EU da im se omogući nastavak uvoza "neopasnog otpada" i nakon 2027. godine, kada stupaju na snagu stroža pravila. Očekuje se da će Evropska komisija o tome odlučiti do novembra. Ekološke organizacije se tome protive, tvrdeći da spaljivanje otpada i dalje proizvodi emisije štetne za okolinu i zdravlje.
