Mjesto održavanja ZAVNOBiH-a prepušteno zaboravu

Paučina, polupana stakla na provaljenim ulaznim vratima, uništeni pod na kojem su razbacane slike i pisane poruke na panoima, prislonjene uza zidove, i uništene stolice...

Ovaj prizor je zatekla novinarska ekipa u Mrkonjić Gradu, u kući kojoj je prije 71. godinu, 25. i 26. novembra, održano Prvo zasjedanje Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine (ZAVNOBiH), na kojem je potvrđen kontinuitet državnosti Bosne i Hercegovine u novijoj istoriji.

Na podu uza zid, umjesto na ulazu, stoji mermerna ploča koja svjedoči o istorijskom značaju objekata na kojoj je napisano: 25. i 26. novembra u ovoj zgradi održano je Prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a na kojem su udareni temeljni zbratimljene, slobodne i ravnopravne Bosne i Hercegovine u Federativnoj i demokratskoj Jugoslaviji.

Na stepeniku ka bini prašnjava i oštećena parola "Živjeli naši veliki saveznici - Sovjetski Savez, Engleska i Amerika".

Predsjednik Opštinskog odbora Saveza boraca narodno oslobodilačkog rata (SUBNOAR) Mrkonjić Grad i skojevac Vlajko Jović uklanja osušene vijence ostale na podu u kući od prošlogodišnjeg obilježavanja 25. novembra, 70. godišnjice od održavanja Prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a.

Mjesto koje "živi" samo jedan dan

Dokaz je to da tako važno mjesto istorijsko mjesto za Bosnu i Hercegovinu "živi" samo jedan dan - kada delegacije dođu da obilježe događaj. I ponovno, tek naredne godine, na isti datum.

A, ZAVNOBiH je bio najviši državni organ antifašističkog pokreta u Bosni i Hercegovini tokom Drugog svjetskog rata, te se razvio kao nosilac bosanskohercegovačke državnosti. Njegov predsjednik je bio Vojislav Kecmanović.  

Upravo pisanu poruku prvog predsjedavajućeg ZAVNOBiH-a doktora Vojislava Kecmanovića zatekli smo na podu prislonjenu uza zid. Na njoj ispod slike Kecmanovića, piše:

"Jedan od drugova reče mi danas: držimo nešto što nijedna porobljena zemlja na svijetu ne može da drži, a to je parlamentarno zasjedanje. Naša vojska i narod, i politika naših vođa zaista su ostvarili čuda... Fašisti su mislili da je Jugoslavija neko kukavičko kopile, da u njoj, ne živi duh slobode. Međutim, velike pobjede koje je za dvije i po godine ostvarila naša narodnooslobodilačka vojska pribavili su nam priznanje saveznika, a respekt od neprijatelja. Naša vojska, koja raste iz dana u dan, pokazuje danas čitavom svijetu da naši neprijatelji nisu uspjeli da uguše slobodarski i borbeni duh naših naroda".

Malo je ostalo od tadašnjega sjaja. U kući u kojoj je održano Prvo zajedanje ZAVNOBiH-a nismo zatekli čak ni biste njegovog prvog predsjedavajućeg dr. Vojislava Kecmanovića i sekretara Hasana Brkića. Samo postolja na kojima su stajali našli smo, i to u holu Kulturno-sportskog centra Mrkonjić Grada udaljenom nekoliko stotina metara od kuće u kojoj je održano Prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a.

Od svih bista sačuvana je na postolju jedino ona Đure Pucara - Starog, ali i ona vidno oštećena.

Dušan Gašić, sin Jove Gašića, u čijem je vlasništvu bila kuća u kojoj je održano Prvo zajedanje ZAVNOBiH-a, u Mrkonjić Gradu, prije nego je oduzeta navodi za  kako su 1996. godine nakon ratnih strahota u Bosni i Hercegovini u objektu zatekli strahote.

"Stanje je bilo grozno. U svaku bistu su pucali u usta ili oči. Zatekli smo polupane biste. Sve je bilo srušeno, stakla polupana. Ćilimi koji su bili sve je poderano, bačeno. Bile su slike na zidovima, umjetnika na kojima su bili borci iz NOB-a. Ne znamo ko je i šta je urađeno, ali slika nema. Nije ostalo ništa kako treba", navodi Gašić.

Jedini autentični predmeti, iz 1943. koji su donekle sačuvani je dio drvenih stolica. Ali, i one su znatno oštećene i upropaštene.

"Bilo je stolica samo su bile bolje i ljepše. Narod je dio pokupio. Trećina Mrkonjić Grada je izgorjela, naše obje kuće", navodi Gašić.

Niko ne vodi računa o tekovinama antifašističke borbe

Dušan je imao 12 godina kada se 1943. održavalo Prvo zajedanje ZAVNOBiH-a u Mrkonjić Gradu, u kući njegovog oca Jove. Sjeća se, pričao mu je otac sve: od toga kako je kuća napravljena do toga kako je oduzeta.

Nije, kaže, upamtio koliko su "dobili dinara kao obeštećenje, ali je tražio od Centralne banke iz Beograda da mu se obraćuna koliko je to".

"Dobili smo protuvrijednost - 7.500 njemačkih maraka (7.500 KM ili 3.750 evra). To smo dobili i šipak. Ništa više", navodi Gašić.

Evocira usposmene. Sjećanja su mu, kaže, "strašna i negativna".

"Potreslo me je šta se desilo i nama i ovoj zgradi. Ipak, ovo je zgrada od istorijskog značaja", naglašava Gašić, koji je i u posljednjim ratnim strahotama u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1992. godine u prvim mjesecima, kako veli, u svojoj kući, krio 16 osoba muslimanske nacionalnosti.

Navodi da niko ne vodi dovoljno računa o tekovinama antifašističke borbe i spomenicima i objektima koji su ostali iz tog perioda.

"Niko. Kada budemo slavili AVNOJ slavit ćemo i ZAVNOBiH. Drukčije nema. AVNOJ niko ne spominje, samo mi Bosanci", cijeni Dušan.  

Boji se šta će se desiti ukoliko se nešto hitno ne učini sa objektom u kojem je održano Prvo zajedanje ZAVNOBiH-a 25. i 26. novembra 1943. godine.

"Ako se ništa ne uradi ova će se zgrada srušiti. Nju vuće ovaj zid dole, jer krovni odvod nije riješen. Voda se slijeva u moju baštu i vuće zgradu", navodi Gašić.  

Predsjednik Opštinskog odbora SUBNOAR-a  Mrkonjić Grad Vlajko Jović navodi da je neprihvatljivo u kakvom stanju je objekat u kojem je održano Prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a.

"Do sada i kako vidite ovo stanje, koliko ja znam, samo je krov izgrađen jer je bio totalno propao. Svi znaju za ovakve stvari - istoričari, poručio bih da je ovo sramotno što je upropašteno nešto što je vrijedno i gdje su stari borci odbranili našu zemlju i dali nam slobodu da ovako ostane. To nije samo bruka jedne republike nego svih susjednih država. Na zasjedanju su i njihovi predstavnici bili", naveo je Jović.

Navodi da se zgrada vrlo slabo posjećuje i o njoj vodi briga.

"Ja mislim da se samo posjećuje 25. novembra, a pogotovo sada kada se raspala Jugoslavija i kada su nastale susjedne države. Bilo je da su 25. novembra dolazile delegacije bivših repu lika, sadašnjih država, ali otkako je rat završen nije se posjećivalo", istakao je Jović.

On navodi da SUBNOR - Savez boraca Mrkonjić Grad broji 42 starija borca, te da se podmlađuju novim članovima, potomcima boraca ali i ostalim simpatizerima.

Prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a počelo je u Mrkonjić Gradu 25. novembra 1943. u 19 sati. Završeno je iste noći (26. novembra) u 4 sata ujutro.

Prvo zasjedanje Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja BiH-ZAVNOBIH, koje je ujedno bilo i konstituirajuća skupština, održano je uz prisustvo 141 delegata, od 173 delegovanih. ZAVNOBIH je osnovan kao centralno političko predstavništvo Narodnooslobodilačkog pokreta (NOP-a) i najvišeg organa narodne vlasti Bosne i Hercegovine.

Odbornici su usvojili Rezoluciju ZAVNOBiH-a i Proglas narodima BiH u kojima se ističe da ubuduće BiH i njene narode u zemlji i inostranstvu, mogu zastupati i predstavljati samo ZAVNOBiH i AVNOJ.

Ovim aktima istovremeno je izražena odlučnost naroda BiH da njihova zemlja, koja nije ni srpska, ni hrvatska, ni muslimanska, nego i srpska i muslimanska i hrvatska, bude zbratimljena zajednica u kojoj će biti osigurana puna ravnopravnost svih Srba, Muslimana i Hrvata. Na zasjedanju je izabrana delegacija od 58 članova koja će predstavljati BiH na Drugom zasjedanju AVNOJ-a (29. novembar 1943). Istovremeno je konstituisano Predsjedništvo ZAVNOBiH-a, sastavljeno od 31 člana, sa dr. Vojislavom Kecmanovićem, ljekarom iz Bijeljine, kao predsjednikom.

U Mrkonjić Gradu se nalazi spomen-muzej prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a, kao i Dom ZAVNOBiH-a, koji predstavlja centar kulturnog i društvenog života grada, a koji je otvoren 27. novembra 1973. u okviru proslave 30-godišnjice prvog zasjedanja.

Nacionalni spomenik BiH

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH 6. novembra 2002. godine Muzej i zasjedanja Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja (ZAVNOBiH-a) u Mrkonjić-Gradu zajedno sa stalnom muzejskom postavkom i enterijerskom opremom proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.