Iz 219 kozarskih sela i gradića ubijeno je i na druge načine umoreno više od 11.000 djece. Prosječna starost 11.194 ubijenih dječaka i djevojčica bila je 6,5 godina.
Ustaški nož namjenski napravljen za masovno klanje srpske djece u Drugom svjetskom ratu izaziva izuzetno jake emocije kod svih posjetilaca izložbe "Anatomija zaborava", postavljene u Narodnoj i univerzitetskoj biblioteci Republike Srpske.
"Tek kada uzmete nož u ruke i zapitate se: 'Šta je ovo?' i 'Kako ovo radi?' shvatite svu strahotu događaja o kojima izložba govori", kaže za Srnu jedan od autora iložbe Vanja Šmulja.
Ovaj nož pronađen je na Patriji, pod Kozarom, gdje su, ne samo u toku ofanzive u ljeto 1942. godine, nego u toku cijelog Drugog svjetskog rata, vršeni strašni pogromi nad civilima.
Prema Šmuljinim navodima, među namjenski pravljenim oružjima koje su ustaše koristile, noževi imaju posebno mjesto, jer njima su masovna ubistva obavljana bez buke.
"Najpoznatiji namjenski urađen nož koji su ustaše koristile u logorima NDH jeste 'srbosjek' - nož sa narukvicom 'kotačem', izrađen po nacističkom projektu u njemačkoj fabrici 'Grafrath gerb. Solingen'", objašnjava Šmulja.
Ona naglašava da je ovaj eksponat materijalni dokaz da je postojao sistem koji je proizvodio "oruđa" za masovna ubijanja, kako bi svojim "postrojbama posao učinio efikasnijim i lakšim".
"To je sistem koji je nedužne ljude, krive samo zbog srpskog, romskog ili jevrejskog identiteta, istrebljivao na monstruozne načine.
To je sistem koji je smrtnom kaznom unaprijed kažnjavao djecu kao buduće potencijalne neprijatelje hrvatske države, ne dozvolivši im ni da odrastu u ljude, a kamoli da postanu opasni po nacionalnu bezbjednost", istakla je Šmulja.
Osim toga, ovaj eksponat značajan je i kao simbol stradanja srpskog naroda, te kao dio istorije, ali i kao dokaz koji materijalizuje sam zločin.
"Ovaj eksponat je jedini opipljiv, trodimenzionalni dio izložbenog materijala i svakako zauzima centralno mjesto postavke. NJegov značaj za izložbu je izuzetan, jer on materijalizuje strahote prikazane fotografijama i dokumentima", napominje Šmulja.
Taj nož, vlasništvo Muzeja revolucije na Mrakovici i dio njegove stalne postavke, kod posjetilaca izložbe izaziva reakcije kakve je teško riječima opisati.
"Normalan čovjek jednostavno ne može ni da shvati ni da prihvati da je zaista postojalo nešto poput namjenskog noža za masovna klanja djece", kaže Šmulja.
Ona je sigurna da ovaj eksponat posjetiocima izložbe otvara drugačiju perspektivu za posmatranje događaja iz Drugog svjetskog rata na ovim prostorima.
Prema podacima Udruženja djece logoraša, njihovih potomaka i poštovalaca "Jastrebarsko 1942", iz 219 kozarskih sela i gradića ubijeno je i na druge načine umoreno više od 11.000 djece.
Najmlađa su bila u pelenama i kolijevkama, a najstarija su imala 14 godina.
Prijevremena smrt najviše je pokosila dojenčad. NJih 1.195 bilo je starosti od nekoliko dana do nekoliko mjeseci. Prosječna starost 11.194 ubijenih dječaka i djevojčica bila je 6,5 godina?!
Šmulja kaže da je do ideje o organizovanju ove izložbe došlo posredno, zahvaljujući akademiku Srboljubu Živanoviću, koji je svoju ličnu biblioteku testamentom zavještao NUB Republike Srpske.
U razgovorima povodom legata predloženo je da NUB povodom Šeste međunarodne konferencije o Jasenovcu napravi izložbu.
Autori izložbe su bibliotekari NUB Republike Srpske Vanja Šmulja, Spomenka Kuzmanović i LJubica Milekić, a postavka traje do 18. maja.
"Tek kada uzmete nož u ruke i zapitate se: 'Šta je ovo?' i 'Kako ovo radi?' shvatite svu strahotu događaja o kojima izložba govori", kaže za Srnu jedan od autora iložbe Vanja Šmulja.
Ovaj nož pronađen je na Patriji, pod Kozarom, gdje su, ne samo u toku ofanzive u ljeto 1942. godine, nego u toku cijelog Drugog svjetskog rata, vršeni strašni pogromi nad civilima.
Prema Šmuljinim navodima, među namjenski pravljenim oružjima koje su ustaše koristile, noževi imaju posebno mjesto, jer njima su masovna ubistva obavljana bez buke.
"Najpoznatiji namjenski urađen nož koji su ustaše koristile u logorima NDH jeste 'srbosjek' - nož sa narukvicom 'kotačem', izrađen po nacističkom projektu u njemačkoj fabrici 'Grafrath gerb. Solingen'", objašnjava Šmulja.
Ona naglašava da je ovaj eksponat materijalni dokaz da je postojao sistem koji je proizvodio "oruđa" za masovna ubijanja, kako bi svojim "postrojbama posao učinio efikasnijim i lakšim".
"To je sistem koji je nedužne ljude, krive samo zbog srpskog, romskog ili jevrejskog identiteta, istrebljivao na monstruozne načine.
To je sistem koji je smrtnom kaznom unaprijed kažnjavao djecu kao buduće potencijalne neprijatelje hrvatske države, ne dozvolivši im ni da odrastu u ljude, a kamoli da postanu opasni po nacionalnu bezbjednost", istakla je Šmulja.
Osim toga, ovaj eksponat značajan je i kao simbol stradanja srpskog naroda, te kao dio istorije, ali i kao dokaz koji materijalizuje sam zločin.
"Ovaj eksponat je jedini opipljiv, trodimenzionalni dio izložbenog materijala i svakako zauzima centralno mjesto postavke. NJegov značaj za izložbu je izuzetan, jer on materijalizuje strahote prikazane fotografijama i dokumentima", napominje Šmulja.
Taj nož, vlasništvo Muzeja revolucije na Mrakovici i dio njegove stalne postavke, kod posjetilaca izložbe izaziva reakcije kakve je teško riječima opisati.
"Normalan čovjek jednostavno ne može ni da shvati ni da prihvati da je zaista postojalo nešto poput namjenskog noža za masovna klanja djece", kaže Šmulja.
Ona je sigurna da ovaj eksponat posjetiocima izložbe otvara drugačiju perspektivu za posmatranje događaja iz Drugog svjetskog rata na ovim prostorima.
Prema podacima Udruženja djece logoraša, njihovih potomaka i poštovalaca "Jastrebarsko 1942", iz 219 kozarskih sela i gradića ubijeno je i na druge načine umoreno više od 11.000 djece.
Najmlađa su bila u pelenama i kolijevkama, a najstarija su imala 14 godina.
Prijevremena smrt najviše je pokosila dojenčad. NJih 1.195 bilo je starosti od nekoliko dana do nekoliko mjeseci. Prosječna starost 11.194 ubijenih dječaka i djevojčica bila je 6,5 godina?!
Šmulja kaže da je do ideje o organizovanju ove izložbe došlo posredno, zahvaljujući akademiku Srboljubu Živanoviću, koji je svoju ličnu biblioteku testamentom zavještao NUB Republike Srpske.
U razgovorima povodom legata predloženo je da NUB povodom Šeste međunarodne konferencije o Jasenovcu napravi izložbu.
Autori izložbe su bibliotekari NUB Republike Srpske Vanja Šmulja, Spomenka Kuzmanović i LJubica Milekić, a postavka traje do 18. maja.
