Selo Strigova nadomak Kozarske Dubice proslavilo se po priči da je u njemu pronađeno zlato. Rođaci Branko i Dragan Tadić zlatne čestice i dalje sa lakoćom pronalaze, a vjeruju da se ispod istoimene rijeke krije zlatna žila.
Entuzijazam koji su imali prije dvije godine kada je zlatna groznica u selu Strigova bila u punom jeku, prilično je oslabio, ali se nadaju da će se u budućnosti pojaviti investitor koji će ispitati šta se krije u rječici nadomak kuće Branka Tadića.
"Ako u dogledno vrijeme dođe neko pa proba da uloži u ovu lokaciju možda nešto i uradi po pitanju sela, ne bi li živnulo, pošto je jednostavno ostalo nas par mlađih ljudi. Nadam se da bi u dogledno vrijeme malo selo živnulo pa bi se možda i poženili. Evo, mi smo ovdje neoženjeni, ima nas koliko hoćeš. Ima nas jedno 30 momaka u čitavom selu pa ako bi se našlo nešlo nešto vjerujem da bi možda i ljepši pol došao da vidi šta se radi kod nas", iskren je Dragan Tadić.
"Dobro došli u zlatnu dolinu", riječi su kojim su on i Branko Tadić dočekali novinare koji su dvorištu prvo primjetili staru kamenu kuću neobične boje. Zovu je zlatna kuća, jer je građena od kamena iz rijeke Strigova, pa se pretpostavlja da je i na tom kamenu bilo zlatnih čestica. Prema priči mještana, kuća svjetluca po sunčanom vremenu.
Pored kuće stoji pribor tragača za zlatom, a Branko i Dragan, koji se šali nazivaju "zlatnim momcima", kažu da za potragu nije potrebno mnogo, a ispirač i lupa su dovoljni za početak.
Branko ponosno pokazuje kamenje sa zlatnim česticama koje je sakupio. Kaže nema ih puno, većinu pronađenog je podijelio, ali i prodao kao suvenire. Ispričao je kako je prvi kamen otkriven prije više od dvije godine, kada su on i njegovi prijtelji u riječici pokušali upecati ribe, a jedan od prijatelja kojeg inače zanimaju razne vrste kamenja je pronašao "zlatnu ribicu" odnosno kamen.
Taj prvi kamen nekoliko mjeseci je stajao na prozoru, dok ga nisu odnijeli kod zlatara u Kozarsku Dubicu, koji je nakon ispitivanja potvrdio da su čestice na kamenu zaista od zlata.
A onda je počela zlatna groznica, u Strigovu su dolazili tragači sa svih strana, Sarajeva, Jagodine, te mnogih bližih mjesta, pa i iz same Strigove.
"Bilo mi je interesantno i zanimljivo, bilo me i opteretilo, ujutro kad se probudiš po tri četiri auta čekaju da uđu u dvorište, da sa mnom komuniciraju, da im pokažem lokaciju ako hoću, ali svima sam izašao u susret da oni okušaju svoju sreću da nešto pronađu", prisjeća se Branko.
Koliko je zlata pronađeno nije poznato, ali kamenja je iz rijeke izvezeno na tone. Ipak, s obzirom da se radi o česticama na kamenju Branko smatra da su tragači odustali, jer su shvatili da je potrebno previše truda za malu zaradu.
"A joj zlato, to je toliko pitka priča da sviju privlači, ali kada dođu i vide koliko treba vremena i posla da bi se našlo par čestica i koliko treba ruke da ozebu da bi se izabralo 100-200 ovih ispirača, brzo odustanu", kaže on.
Branko je stružući čestice sa kamenja uspio napraviti kuglicu zlata od 18 grama, ali je rekao da to nije ni malo jednostavno.
Govoreći o ovom nalazištu objasnio je da su svi u prvi mah mislili da je riječ o "samorodnom" zlatu koje potok odnekud odire i donese.
"Međutim na kraju sa radarom i još nekim pomoćnim sredstvima smo ustanovili da se radi o vulkanskom porijeklu, da to izbija iz utrobe zemlje", priča on navodeći da su prve naznake toga negdje na oko dva i po metra dubine.
On smatra da bi trebalo napraviti sonarno ispitivanje i bušenje i vađenje materijala kako bi se izmjerilo koliko se čestica može izdvojiti. Tako bi se utvrdila ekonomska isplativost radova.
"Volio bih da se to stvarno ispita, izbuši i da dobijem neku validnu dokumentaciju da li to stvarno jeste tako ili nije. Ima onih koji negoduju tu moju priču, da se to stvarno jednom provjeri i da se jednom stavi tačka na tu cijelu priču. Ako je to dobro da se počne raditi, da se počne ekspolatacija jer to bi bilo dobro i za mene i za selo i za ove jadne penzionere. Došlo bi se do nekih sredstava nekim radom", kaže Branko.
Dragan se sjeća se da ga je riječica Strigova privlačila još kao dijete, upravo zbog svjetlucanja tokom sunčanih dana. Svoj najveći doprinos dao je, kako tvrdi, prilikom otkrivanja tačne lokacije na kojoj je najviše kamenja sa zlatnim česticama. Tražili su lokaciju sa koje potiču zlato, a Dragan je do rješenja došao matematički i zahvaljući tome pronašao još jedan kamenčić...
"Poslije toga je ovdje nastala prava najezda. Počeli su se javljati sa svih strana, pa i Kinezi su dolazili. Nismo mi njima prvo htjeli da damo adekvatno kamenje pošto nismo znali kako će se odvijati situacija, pa su oni odustali od te priče, onda su opet zvali i molili me da dođu i došli su ovdje najzad uzeli te primjerke", kaže Dragan.
Naglasio je da Kinezima nisu otkrivali da postoje naznake da se u u dubinama ispod površine nalaze veće količine zlata,
"Dolazili su i ljudi iz Srbije, skoro je to bilo, uzeli su materijale. Šta će biti, da li će tu biti njihova hemijska analiza, kako su rekli da će uraditi, šta će napraviti još nisu javili o tome ništa", rekao je Dragan.
On smatra da se, s obizom da se pored nalazišta kamenja sa zlatnim česticama nalazi izvor sa vodom bogatom sumporom, mogu naći razni plemeniti metali, ne samo zlato.
