Kada je riječ o ishrani nezaobilazna tema su genetski modifikovani organizmi kao i njihovo prisustvo u svakodnevnoj upotrebi. Dok jedni u ovim proizvodima vide budućnost, drugi se protive i tvrde da su štetni po zdravlje. Šta je istina?
Genetski modifikovani organizmi mogu definisati kao organizmi koji sadrže jedan ili više gena koji se u njih unose vještačkim načinom u laboratorijama, metodama genetskog inženjeringa, pri čemu se geni uzimaju od druge, nesrodne ili čak sasvim udaljene vrste na način koji se nikada ne bi dogodio u prirodi. Uneseni gen je poznat pod nazivom transgen, zbog čega se ovakvi organizmi još zovu i transgeni organizmi.
U stručnim i društvenim krugovima postoje oprečna mišljenja u vezi posljedica upotrebe GM hrane i proizvoda. Dok zagovornici GMO navode da nema dokaza da genetski modifikovana hrana nepovoljno utiče na ljudsko zdravlje i okolinu, da su GM biljke korisne jer smanjuju upotrebu hemije i vještačkih đubriva i doprinose rješavanju gladi u svijetu kao i liječenju nekih bolesti poput dijabetesa, protivnici izražavaju bojazan i ističu da GM hrana može da bude uzročnik mnogih bolesti.
Gordana Đurić, profesorka na Poljoprivrednom fakultetu i direktorka Instituta za genetičke resurse Univerziteta u Banjaluci kaže za MONDO da su kukuruz, soja, uljana repica, krompir, pamuk, paradajz i riža najčešće korišćeni modifikovani organizmi.
"Ovakvi proizvodi su prisutni na našem tržištu, ali zbog razlike u zakonodavstvima, nije moguće potpuno pratiti njihovo kretanje. EU zakonodavstvo zahtijeva obavezno označavanje proizvoda koji sadrže GMO. Neke zemlje kao što su Argentina i Kanada nemaju takvu obavezu", kaže Đurićeva.
U BiH postoji zakonodavstvo koje reguliše oblast GMO, ali zakoni na različitim nivoima nisu usaglašeni pa niko sa sigurnošću ne može tvrditi da na policama marketa nije zastupljena genetski modifikovana hrana i u kojoj mjeri. Na primjer, Zakon o GMO Republike Srpske strogo zabranjuje upotrebu GMO i njihovih proizvoda, uključujući i njihov tranzit preko njene teritorije, dok Zakon o GMO BiH dozvoljava uvoz ovih proizvoda, pa se sumnja da GMO proizvodi i sjemena lako mogu završiti bilo gdje.
Od stručnjaka i zagovornika zdravog i prirodnog načina ishrane saznajemo da u prilog tome ide i činjenica da još uvijek nema istraživačkih radova koji bi prisustvo GMO proizvoda potvrdili ili osporili na tržištu. Takođe, u našoj sredini nema ni kontrole proizvoda koji se prodaju tako da se svodi na obična nagađanja.
"Postoje laboratorije u BiH koje su ovlašćene od strane nadležnih ministarstava. Međutim, po mom saznanju, iste nisu i akreditovane, nisu u sistemu akreditovanih laboratorija – tj. nemaju testove pouzdanosti (proficiency test). Sem toga, u RS samo jedna laboratorija ima takvo ovlašćenje pa se postavlja pitanje da li je to monopol", kaže profesorka Đurić.
U Agenciji za bezbjednost hrane BiH za MONDO ističu da se pod pojmom GMO proizvod podrazumijeva svaka hrana i hrana za životinje koja sadrži 0,9 i više procenata GMO-a u sebi.
Na naše pitanje da li se na tržištu BiH nalaze ovakvi proizvodi, iz ove nadležne institucije su nam odgovorili da ne raspolažu takvim podacima uprkos činjenici da je u BiH dozvoljen uvoz GMO, ali ne i njegova proizvodnja što dovodi do sumnje da se na našem svakodnevnom jelovniku nalaze GM proizvodi.
"Kada je u pitanju GMO hrana za životinje do sada smo izdali ukupno 26 rješenja kojim se odobrava njihovo stavljanje na tržište", pojasnili su iz Agencije i istakli da genetski modifikovani proizvodi prema zakonu moraju biti jasno označeni i odvojeni na posebne police.
Agenciji za bezbjednost hrane BiH takođe smo postavili pitanje da li su GMO namirnice štetne i mogu li da ostave posljedice po zdravlje.
"Ukoliko polazimo od predpostavke da je konzumiranje 'strane' DNK ili proteina opasno po zdravlje ljudi, onda tokom čitave evolucije živimo opasnim životima. Sve što konzumiramo sadrži 'stranu' DNK i proteine. To naravno ne znači da je svaki GMO bezbjedan, kao što nije bezbjedan ni svaki prirodni protein. Za GMO ne može se izdati generalna licenca, ali u svakom slučaju samu tehnologiju nema smisla osuđivati".
Pitanje da li je GMO štetan i da li može ostaviti posljedice po ljudsko zdravlje postavili smo i profesorki Đurić.
"O posljedicama korišćenja GMO u ljudskoj ishrani znamo relativno malo. Na primjer, neke štetne materije u poljoprivrednoj proizvodnji su u početku bile pozitivno ocjenjene da bi se nakon 40 godina bilo potvrđeno njihovo štetno kumulativno dejstvo u ljudskom organizmu.
Kakve će reakcije izazvati novi strani proteini koji se putem GMO hrane unose u ljudski organizam još je nepoznato", rekla nam je profesorka Đurić.
Ona je istakla da je sve više izvještaja o alergijama kod ljudi koji su konzumirali ovakvu hranu, dok je u eksperimentima na životinjama, posebno miševima, dokazano štetno i teratogeno dejstvo GMO proizvoda.
Slavko Crnić, direktor banjalučkog Instituta za primjenu prirodnih materijala u poljoprivredi i ishrani "Vinis", kaže za MONDO da hrana najgoreg kvaliteta stiže na naše tržište i prodaje se skuplje od hrane koja je potpuno ispravna na samo nekoliko kilometara od naših većih gradova.
"Koliko je u tom 'smeću' ima GM hrane ili određenih komponenti niko u BiH precizno ne zna. Zna se samo da je toga veliki procenat i po posljedicama po zdravlje, mnogo veći od procjena", kaže Crnić navodeći da njegov institut prati podatke naglog rasta oboljenja štitne žlijezde u zadnjih dvije godine.
"Nije svaki GMO opasan, ali skoro svaki drugi mladi muškarac ima probleme sa štitnom i preko 60 odsto žena. Kod djevojčica mlađijh od 15 godina se pojavljuju melanomi na štitnoj i poremećaj rada žlijezda.
Jedno je tačno, svi koji su pristali da sarađuju imaju povećan dio GMO artikala na svojoj trpezi. To su prerađevine od soje, lana, prosa, kao i neka maslinova ulja. Nakon analiziranja podataka, svima smo savjetovali da iz ishrane izbace navedene proizvode.
Poslije samo tri mjeseca, njihovo stanje se stabilizovalo i simptomi su nestali", kaže nam Crnić koji tvrdi da se naša hrana ili sirovine visokog kvaliteta skoro u potpunosti izvoze.
"Cilj je postignut, nama sirovine i hrana visokog kvaliteta po niskim cijenama u zamjenu za sumnjive proizvode koje plasiramo putem trgovinskih lanaca, a koji imaju monopol na našem tržištu", kaže za MONDO direktor "Vinisa".
U Izvještaju o sprovedenom planu praćenja hrane i hrane za životinje u BiH u 2013. godini navodi se da je od oko 100 uzoraka hrane za ljude i životinje, čak 67 bilo pozitivno na GMO, dok je 41 uzorak hrane za životinje na bazi soje i kukuruza. U namirnicama za ljude utvrđeni su GMO tragovi u 26 uzoraka proizvoda. Testirani su mesni proizvodi sa sastojcima na bazi soje, musli, kukuruzne pahuljice, miješane žitarice, pekarski proizvodi koji sadrže kukuruz, među kojima keks i grickalice, kao i hrana za životinje na bazi soje i kukuruza.
Da bi se stekla prava slika o GMO i njihovoj prisutnosti potrebno je šire informisanje javnosti, zatim nedvosmisleno označavanje takvih proizvoda i isticanje njihovih nuspojava jer bi tada i potrošači bili sigurni da zdravlje, ipak, ulazi na usta.
