Najveće zvijezde među današnjim klincima nisu pjevači, glumci, rijaliti zvijezde ili sportisti, nego Jutjuberi, čiji se uspjeh mjeri brojem pregleda, lajkova, pratilaca i komentara.
U to smo se uvjerili nekoliko puta do sada, a posljednji slučaj, kada je zbog gostovanja popularnog video blogera Muđe (i Ćaleta) na Zimzogradu blokiran centar Banjaluke, naveo nas je da se zapitamo – ko su ti klinci i zašto su toliko popularni.
Preko dvije hiljade djece i tinejdžera došlo je na Trg Krajine da se slikaju sa dječakom koji je popularan zbog videa u kojima uglavnom s ocem igra igrice, koje zajedno komentarišu. Ima tu i smijeha, galame, šale, ali i psovki, podrigivanja, neprimjerenih riječi... „Selfi“ s Muđom je, čini se, vrijedan „ulov“ među klincima, sudeći bar prema histeriji koja je trajala preko tri sata.
Roditelji s kojima smo razgovarali uglavnom ne shvataju čemu tolika pomama, ali pošto je riječ o trendu koji je nemoguće ignorisati, trude se da budu što uključeniji.
Stevo Tadić iz Banjaluke, otac trinaestogodišnjeg dječaka je jedan od njih.
„Moj sin prati dosta Jutjubera, a bili smo i na Trgu Krajine prije kada je gostovao Muđa. Ima među njima i dobrih primjera, koji su pozitivni i edukativni, na primjer ’Huligani iz Gimnazije’ ili ’Yasserstain’, ali i neprimjerenih, poput Mudje ili Insane kanala“, kaže Stevo za Mondo.
G.P. iz Banjaluke, majka tinejdžerke, kaže za naš portal da misli da se čitava priča oko popularnih Jutjubera malo otela kontroli.
„Prije dvije godine vodila sam ćerku u Beograd na Balkantube fest, eto dokle je sve došlo. Cijeli dan smo provele u Centru Sava jureći različite likove za autograme... Jako je to popularno, mislim da je malo previše uzelo maha i da se djeca previše unose u sve to, stvaraju u svojim glavama ideale od likova koji to nisu zaslužili. Ali, danas to svi rade...“, kaže naša sagovornica.
Kada klinci nešto žele, svi znamo da im je teško zabraniti. Zato većina roditelja pokušava da bude što uključenija u sve što djeca prate, kako bi na vrijeme mogli da reaguju ukoliko bude potrebno.
Naša sagovornica kaže da njena ćerka prati dosta edukativnih kanala, različite tutorijale, a i sama snima ponešto, ali uglavnom su to klipovi o životinjama.
„To što se neko snima po cijeli dan meni je van svake pameti. Osim narušavanja privatnog života i intime, mislim da tu postoji i neka kriza identiteta i da su osobe koje se neprestano snimaju željne dokazivanja. Posebno je žalosno kada to rade djeca, jer realno, koga briga šta radi neka klinka, ali mase koje ih prate dokazuju suprotno...“, kaže G.P.
Njena ćerka V.P. kaže da prati dosta Jutjubera, jer može svašta korisno da nauči.
„Među Jutjuberima koje pratim su Uvrnuti Sotovi, HeyItsThalia, Laiza Koshy, Logan Poul, India Grace, Zoella... Volim ih zato što su poučni, što od njih mogu da preuzmem neke kreativne ideje i vježbam engleski. Imam i ja vlog, ali sadržaj je uglavnom vezan za šminkanje i životinje. Upoznala sam i nekoliko domaćih Jutjubera u Beogradu, ali mi se tamo nije dopalo, jer je bila užasna gužva. Najviše mi se dopada Marija Žeželj, ona je uzor većini djevojčica i izdala je knjigu. Poznata je manekenka, ima mnogo pratilaca, putuje i uspješna je“, kaže tinejdžerka V.P. za Mondo.
Mirko Babić, iOS developer i gejmer kaže da je riječ o trendu koji se ne razlikuje mnogo od prethodnih.
„Kao i svaki trend, u startu je poprilično sotonizovan, a kasnije postane standard na koji se ne obraća toliko pažnje. Ako se vratimo 20 godina unazad, većina (tadašnje) omladine je bezbroj puta čula rečenicu ’Samo gledaš serije’, 15 godina unazad ’Samo sjediš za računarom i dopisuješ se sa nekim’, prije 10 godina ’Samo visiš na tom Fejsbuku’, prije pet ’Samo buljiš u taj telefon’... Svako vrijeme nosi svoje trendove koji prođu ili postanu norma. Sad je normalno da ljudi gledaju serije, koriste Fejsbuk i gledaju u telefone. Generalno sam više za ovaj trend nego protiv. Jedino što mi smeta, zbog mlađe publike, što neki jutjuberi ne cenzurišu psovke u post produkciji“, kaže Babić za Mondo.
Video blogovanje će, prema njegovi riječima, prije ostati, nego nestati.
„Jutjuberi su postali jaka spona između potrošača i proizvoda. Trenutno se smatraju najboljim sredstvom za marketing. Recimo korisnik, prateći jutjubera, stekne određene simpatije, te se počne poistovjećivati sa njim. U nekom svom snimku jutjuber kaže da je neka igrica, šminka ili slatkiš odličan. U glavi korisnika je "Ok, ti si osoba kojoj mogu vjerovati i ja ću to kupiti/probati". Zbog toga su u poslovnom svijetu jako traženi. Prije par sedmica sam bio u Zagrebu na Reboot InfoGamer-u, gdje su jutjuberi imali posebne stejdževe“, ističe naš sagovornik.
A lakoća interneta je i razlog zašto su tako popularni.
„Jutjuberi imaju mogućnost da plasiraju svoja mišljenja i kreativnost bez većih ograničenja (ne moraju da imaju socijalni status, da čekaju pozive u emisije i sl.), dok sa druge strane korisnici imaju pristup tom sadržaju u bilo koje doba, te mogu pratiti ili ne pratiti u odnosu da li im se materijal sviđa ili ne.
Ono što je vjerovatno najviše pomoglo da se ovaj trend razvije je što je, uslovno rečeno, besplatno objema stranama. Lično ne pratim domaću scenu, ali od stranih gaming kanala pratim Gameranx i PrettyGoodGaming koji prate industriju i donose novitete i mišljenja o novim igricama. Takođe, kad su neki veći Dota2 turniri, pratim ih na Twitch-u, naravno koliko mi to vrijeme dozvoli“, dodaje Mirko Babić.
Bojana Delibašić Bjelić, socijalna radnica iz Banjaluke koja već nekoliko godina vodi Školicu za roditelje, a koja je i sama majka, kaže da se pomalo brine zbog opšte pomame za „lajkovima, sabskrajberima...“
„Ako to posmatram u globalu – to je subkultura novog doba, a kao roditelj djeteta koje upravo ulazi u doba kada će je to zanimati, iskreno, pomalo me plaši kako izaći na kraj s tim. Sve češće od djece čujem o jutjuberima i sabskrajbovima i iznenađena sam tolikom pomamom za pasivnim gledanjem nekog drugog dok se zabavlja, kao da je nestao istrazivački duh kod djece. Za mene je to novo i zaista mislim da je potrebno istražiti ovaj fenomen“, kaže Bojana za naš portal.
Društvene norme su se, prema njenim riječima, izmjenile, a vrijednosti su iskrivljene.
„TV ekrani i drugi mediji su puni loših primjera - prevare, krađe, ubistva, isticanje izvještačene ljepote, reality emisije... Dugačka je lista stvari koje utiču na percepciju djece. Djeca su prikovana za ekrane, slabo se igraju napolju u prirodi. Pretjerano korištenje tehnologije umanjuje mogućnost razvoja emocionalnih, kognitivnih i socijanih vještina. Još ako na to dodamo nedostatak adekvatne roditeljske pažnje, jer da bi se djeca razvijala i znala donositi adekvatne moralne prosudbe potrebna im je pažnja, njega i vođstvo odraslih, koje često izostane iz različitih razloga. S obzirom da je većina roditelja danas u neprestanoj borbi za opstanak, da ostaju duže na poslu, ili donose posao kući, a kada to kombinujete s umorom – nije ni čudno što je došlo do ove pojave“, ističe naša sagovornica.
Činjenica je da većina roditelja ne vlada modernim tehnologijama tako dobro kao njihovi potomci. Koje su onda potencijalne opasnosti ove priče?
„Ne možemo djeci zabraniti da koriste internet, ali možemo ograničiti i kontrolisati sadržaje koje djeca prate. Roditelji bi trebali da zajedno s djecom istražuju aplikacije, društvene mreže i YouTube kanale, kako bi djeci mogli pojasniti dobre i loše strane sadržaja koje koriste“, ističe Bojana.
Prema njenim riječima, posebno je važno pratiti djecu u predtinejdžerskom i tinejdžerskom dobu, jer je to izuzetno osjetljiv uzrast.
„Djeca u ovom dobu su sklonija da donose odluke bez dubljih prosuđivanja, teže za brzim i lakim zadovoljstvima, lakše od odraslih upadaju u nevolje i ako tada izostane roditeljska pažnja, djeca lako mogu postati žrtve različitih opasnosti koje sobom nosi internet i generalno život“, naglasila je Bjelić.
Ona ističe da informisanost i stalni nadzor mogu da budu najbolja preventiva.
„Učite o internetu, koristite ga zajedno sa djecom, ne puštajte malu djecu da surfaju sama, razgovarajte s njima o sadrzajima koje gledaju, razvijajte internet bonton, kulturu ponašanja i ophođenja na internetu. Objasnite djeci važnost čuvanja ličnih podataka i privatnosti, instalirajte na računar i telefon aplikacije za roditeljski nadzor, danas su lako dostupne, a mogu ograničiti pristup različitim sadrzajima na internetu i OBAVEZNO ograničite vrijeme korištenja telefona djeci“, savjetuje naša sagovornica.
