Balkan se trenutno suočava sa velikim energetskim izazovima, a pored prljavih termoelektrana, hidroenergija postaje sve kontroverznija i opasnija i po ljude i prirodu.
Ovo je zaključak konferencije za medije povodom godišnjeg sastanka Friends of the Earth Europe koji se od 18. do 22. juna održava u Banjaluci, a na kojem će učestvovati više od 50 učesnika iz cijele Evrope.
"Hidroelektrane su tema od najvećeg društvenog i ekološkog značaja za regiju Balkana. Istovremeno se dotiču i zaštite prirode i pitanja korupcije, iskorištavanja naših resursa, ali i ugrožavanja ljudskih prava lokalnih zajednica", istakla je Nataša Crnković iz Centra za životnu sredinu koji je domaćin skupa u Banjaluci.
"Glavni cilj organizacije ovog sastanka jeste da sa jedne strane našim evropskim partnerima predstavimo našu regiju i goruće probleme koje su vezane za očuvanje prirode. Sa druge strane našim domaćim partnerima želimo da pokažemo da hidroelektrane nisu problem samo kod nas i u regionu već se sa njima susreću svi u svijetu", pojasnila je ona.
Crnkovićeva je istakla bitnost konfrenecije u Banjaluci zbog nove planirane izgradnje hidroelektrana na Vrbasu.
"Radi se o problematici staroj desetak godina. Tada smo se borili i izborili protiv gradnje HE, ali ponovo su planirane i svjedočimo popriličnom otporu građana", istakla je Crnkovićeva.
Ona je navela podatak da BiH ima 250 rijeka na kojima je planirana izgradnja oko 300 hidroelektrana što znači da su na svakoj od njih planirane nove HE.
"Ono što je jako pozitivno jeste da postoji sve više otpora građana i da to nisu samo ekološke organizacije koje se argumentovano bore protiv ovakvih projekata. Ljudi su počeli da shvataju da su hidroelektrane prljav biznis u koji je uključen visok nivo korupcije i kao takav donosi štetu i prirodi i građanima", istakla je Crnkovićeva.
Direktorka mreže Friends of the Earth Europe Jagoda Munić je pojasnila da je područje Balkanskog poluostrva jako bitno za ekosistem i zaštitu bioraznolikosti u cijeloj Evropi.
"Rijekama se treba upravljati na održiv i kvalitetan način. Potrebno je ulagati u obnovljive izvore energije za šta je potrebna podrška cjelovkupne lokalne zajednice. Zaštita prirode je jako bitna i mora biti prioritet prilikom planiranja projekata. Bitno je i vlasništvo odnosno profit da li ostaje u lokaloj zajednici", rekla je Munićeva.
Gošća iz Zagreba je istakla da je u regionu popularno korištenje i promocija starih projekata koji su osmišljeni prije više od pola vijeka.
"Potrebne su nove ideje vezane za promociju obnovljivih izvora energije koje nisu nužno hidroelektrane. Takođe se ne uzima u obzir koliko je energije potrebno. Za većinu takve energije se smatra da će se izvoziti i pitanje je da li je tolika količina potrebna zbog energetske efikanosti i smanjanja potražnje", istakla je Munićeva.
Huan Pablo Soler Villamizar, predstavnik mreže "Friends of the Earth" iz Kolumbije je rekao da se u Južnoj Americi ljudi susreću sa sličnim problemima kao na Balkanu.
"Uvijek se pitamo zašto služi energija i kome ona, ustvari, služi. U Južnoj Americi ona se najviše koristi za sektor rudarstva. Što se tiče ovog polja mnogi su ubijeni, ali nas najviše interesuju naši prijatelji koji su sa nama učestvovali u odbrani svoje zemlje od podizanja hidroelektrana. To su ljudi iz Meksika, Perua, Brazila i Kolumbije", rekao je Soler.
On je istakao da i u Evropi postoje kompanije koje se bave pitanjem podizanja hidroelektrana kao što su "Endesa NV" u kooperaciji Španije i Italije, kao i "Vedrova" i "Union Fenosa" takođe iz Španije.
"Ove kompanije su prisutne u svim zemljama Južne Amerike gdje postoji veliki potencijal izgradnje hidroelektrana i iskorištavanja hidroenergije. Tamo gdje postoje potrebe za hidroelektranama postoje i potrebe za militarizacijom. To znači kad god se radi o ovom slučaju u Južnoj Americi se ugrožava 16 ljudskih prava između ostalog kao najvažniji dostojanstven životni prostor, pravo na informisanje i sloboda kretanja. Zato kažemo vode su za život, a ne za smrt", zaključio je ovaj Kolumbijanac.
Na konferenciji za medije u Banjaluci učestvovala je i Maida Bilal, predstavnica žena iz Kruščice koje se već mjesecima bore za očuvanje istoimene rijeke u centralnoj BiH.
"Žene su podigle svoj glas i svojim tijelima su zaštitile rijeku koja snabdijeva vodom Zenicu i jedan dio Viteza. Nas pedeset žena stalo je na most i investitorima nismo dozvolili da transportuju svoje mašine. Nakon toga stigli su specijalci i brutalno nas napali. Uslijedila je smjena rukovostva Mjesne zajednice Kruščica i izabrane su žene koje su branile rijeku. Dok traje ova konferencija moje kolegice i dalje drže stražu i dalje se borimo protiv izgradnje mini-hidrocentrala na ovoj predivnioj rijeci", istakla je Maida Bilal.
Pored niza aktivnosti prvi dan godišnjeg sastanka "Friends of the Earth" biće završen projekciom filma “Plavo srce” na tvrđavi Kastel u sa početkom u 21 čas. Ovaj dokumentarni film je dio kampanje "Sačuvajmo plavo srce Evrope" i predstavlja borbu protiv hidroenergetskih projekata u Albaniji, Makedoniji i Bosni i Hercegovini.
Posebno je zanimljivo da će film biti prikazan uz pomoć solarne energije, a ulaz je besplatan. U slučaju kiše, projekcija će biti odgođena.
