Srpska pravoslavna crkva danas obilježava Svetog Kozmu i Damjana, odnosno slavu poznatu kao Vrači. Braća su bila ljekari i, kako je narod vjerovao, čudotvorci.
Praznik svetih vrača Kozme i Damjana obilježava se danas u hramovima Srpske pravoslavne crkve, pravoslavnim domovima i mnogobrojnim zdravstvenim ustanovama koje svetitelje i ljekare slave kao zaštitnike svoje profesije.
Ovi sveci se slave dva puta godišnje - 14. jula kada je umro Kozma i 14. novembra kada je umro Damjan.
U crkvenom kalendaru praznik je danas obilježen crnim slovom.
Prema predanju, svetitelji su pomagali i liječili ne tražeći za uzvrat ništa "radi dobitka i bogaćenja, već Boga radi" pa su u narodu poznati kao sveti Bezsrebrenici.
"Sveti Kozma i Damjan, braća po telu, rodom iz Azije, sijali su dobrim delima, pa dobiše od Boga dar iscjeljenja i darovaše zdravlje i dušama i telima liječeći svaku slabost i svaku nemoć", zapisao je vladika Nikolaj Velimirović.
Zapisano je, takođe, da je "Kozma ljuto zamjerio Damjanu kada je od Paladije, žene koju su izlečili od teške bolesti, uzeo tri jajeta i da je čak tražio da ga po smrti ne sahrane pored brata".
Poslije smrti svetitelja, sahranjeni su zajedno u mjestu Feremanu shodno otkrovenju Božjem, te ostadoše čudotvorci kako za života, tako i poslije smrti.
Narod je nastavio da ih priziva u bolesti i nevolji i do danas.
Sveti vrači obilježavaju se s uvjerenjem da će Bog sačuvati ljude od bolesti i održati ih zdrave i sposobne za rad tokom cijele godine.
Bolesnici se zavjetuju Svetim Vračima da će ih posebno poštovati i svetkovati ukoliko ozdrave, a u narodu postoji vjerovanje da je na ovaj praznik nije dobro raditi teške fizičke poslove, posebno ne na velikim visinama.
Takođe, ne bi trebalo da se bez preke potrebe izlazi iz kuće.
Ovaj praznik se slavi i kao zaštita od udara groma.
