Bivši tužilac Tužilaštva BiH Miroslav D. Marković, koji je prije 10 dana otišao u penziju, rekao je da je situacija u pravosuđu lošija nego prije 40 godina kada je počeo da se bavi tužilačkim poslom
On je naveo da je potrebno donijeti izmjene i dopune Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu (VSTS) BiH koje bi omogućile da o odlukama VSTS-a raspravlja drugi organ.
Marković je danas, u toku saslušanja na sjednici Privremene istražne komisije Predstavničkog doma BiH za ispitivanje stanja u pravosuđu, rekao da nezavisnost pravosuđa nije iskorištena na pravilan način, te da je uzrok lošeg stanja u pravosuđu VSTS.
“VSTS je organ bez kontrole. Protiv odluka VSTS-a nema žalbe. Mi nemamo nikakve kontrole njihovih odluka”, naveo je Marković.
On smatra da je problem što nema vrhovnog suda BiH, bez kojeg, kako je naveo, BiH nema puno šansi da dobije nezavisno pravosuđe.
“Ono što bi trebalo da bude nadležnost vrhovnog suda u BiH prebačeno je na Ustavni sud BiH, iako u tom sudu rade ljudi koji nemaju kompetencije da odlučuju o predmetima koji im se dostave. Taj sud u toku godine ima oko 4.000 apelacija, a tu su uglavnom sudije koje se nisu bavile procesnim pravom, čast izuzecima”, rekao je Marković.
On je naglasio da je BiH jedina zemlja u Evropi u kojoj jedan sud primjenjuje dva zakona (u vezi sa procesuiranjem predmeta ratnih zločina), te dodao da je šteta koja je nanesena pravosuđu 2003. godine, donošenjem Zakona o krivičnom postupku, nemjerljiva.
Marković je rekao i da se za sudije i tužioce ne biraju najbolji, te da su oštećeni u sudskom postupku potpuno izbačeni iz sistema.
“Ima više ljudi koji su izabrani za tužioce, a nemaju nijednog dana staža u pravosuđu. Takvi i dalje napreduju i predstavljaju BiH u međunarodnim organizacijama”, napomenuo je Marković i ocijenio da su glavni atributi pravosuđa u BiH nekompetentnost i neefikasnost.
On je dodao i da su tužioci stranka u postupku, ali da nisu ravnopravna stranka u postupku.
“Glavni tužilac Tužilaštva BiH raspoređuje predmete, određuje ko će koji predmet voditi i klasifikuje predmete, što je ranije radio zamjenik glavnog tužioca”, naveo je Marković.
Odgovarajući na pitanje da li smatra da je u aferi “Potkivanje” predsjednik VSTS-a Milan Tegeltija sniman neovlašteno, Marković kaže da to nije bilo neovlašteno snimanje, jer je snimak napravljen na javnom mjestu, te da je kojim slučajem njemu dodijeljen taj predmet, znalo bi se kako bi postupio.
Marković smatra da VSTS ne treba dijeliti na dva dijela - da tužilački i sudski savjet budu dvije institucije, ali da je neophodno da u toj instituciji sjede kompetentni ljudi koji su proveli najmanje 20 godina u sudskim ili tužilačkim klupama.
Predsjednik Suda BiH Ranko Debevec, koji je trebao da bude saslušan danas pred Privremenom istražnom komisijom, odgodio je saslušanje zbog obaveza predsjednika Suda.
Narednik dana planirano je saslušanje i sudije VSTS-a Gorana Nezirovića, a pozvana je i glavni tužilac Tužilaštva BiH Gordana Tadić, koja na taj poziv još nije odgovorila Sekretarijatu Parlamentarne skupštine BiH.
Planirano je i saslušanje sudije Suda za ljudska prava u Strazburu Farisa Vehabovića, koji je tražio da to bude učinjeno video-linkom.
Predsjedavajući Komisije Damir Arnaut rekao je da će ova komisija saslušanja završiti do kraja decembra i potom pripremiti sve akte i zakonske prijedloge do juna iduće godine.
“Uputićemo zahtjeve Sudu i Tužilaštvu BiH koji se tiču statističkih podataka o tome koliko krivičnih prijava nije rezultiralo nikakvim okončanjem, niti podizanjem optužnice, niti obustavljanjem istrage, kao i koliko trenutno imamo suđenja na nivou BiH gdje presuda u prvostepenom postupku nije donesena ni nakon dvije godine”, rekao je Arnaut.
On je naglasio da je nedopustivo da u demokratskom sistemu postupci predugo traju.
Član Komisije Branislav Borenović kaže da nije saglasan sa tim da se formiraju dodatni sudovi, poput viših i vrhovnih jer smatra da to neće doprinijeti poboljšanju situacije u pravosuđu BiH.
“Nama trebaju odgovorni, odlučni i hrabri ljudi koji će odgovarati parlamentu BiH, Republike Srpske i Federacije BiH. Potvrđeno je da je u pravosuđu opšta anarhija i loše stanje. Glavni tužilac određuje koji će tužilac voditi koji predmet i time direktno utiče na tok istrage”, rekao je Borenović.
On je naglasio da oštećena strana nema nikakva prava i da je riječ o direktnom kršenju prava oštećenih.
“I oni koji su izgubili najmilije nemaju pravo da nastave krivično gonjenje ako tužilac odugovlači sa predmetom i ne postupa u razumnom roku”, rekao je Borenović i izrazio nadu da će izmjene zakona koje budu predložene parlamentu biti podržane od svih.
