U posljednje vrijeme Banjaluku je potreslo nekoliko slučajeva u kojima su počinioci već godinama dobro poznati istražnim organima.
Jedan od najdrastičnijih primjera je Emilio Baldo, osumnjičeni za prošlosedmično ubistvo banjalučkog biznismena Slaviše Krunića, koji je ranije osuđivan za veći broj oružanih pljački, a 2006.godine je uoči izricanja presude pokušao pobjeći iz sudnice.
Takođe, u razmjeni vatre tokom ubistva Krunića, ubijen je jedan od napadača Željko Kovačević, koji je iza sebe imao debeo dosije, a iz zatvora je izašao četiri mjeseca prije likvidacije.
Javnost su ove sedmice šokirali uznemirujući snimci psihičkog i fizičkog maltretiranja dvojice mladića, za koje je osumnjičen Dejan Kostić zvani Dela iz Banjaluke. Njemu je u utorak, zbog sumnje da je počinio krivična djela nasilničko ponašanje i neovlašteno fotografisanje, određen jednomjesečni pritvor.
Kako Mondo nezvanično saznaje, u pravosudnim organima je 19 različitih izvještaja za 20 djela protiv Kostića. Izvještaje su, kako saznajemo, podnosile Policijske uprave Banjaluka i PU Prijedor zbog izazivanja opšte opasnosti, razbojništva, ugrožavanja sigurnosti, nanošenje teških tjelesnih povreda... Osim toga, Kostić je nekoliko puta pravosnažno osuđivan, a 2012. godine za pokušaj teškog ubistva je osuđen na pet godina zatvora. Takođe, trajno mu je oduzeto oružje zbog prekršaja iz Zakona o oružju i municiji.
Za godinu dana 345 povratnika u kriminal
Prema podacima Policijske uprave Banjaluka prošle godine je evidentirano 345 povratnika u izvršenju krivičnih djela.
"Na području Policijske uprave Banjaluka, u vremenskom periodu od januara do marta 2019. godine evidentirano je ukupno 69 povratnika u izvršenju krivičnih djela, dok je u uporednom periodu 2018. godine, evidentiran 91 povratnik. U 2018. godini na području Policijske uprave Banjaluka ukupno je evidentirano 345 povratnika," istakla je za Mondo Marija Markanović, portparolka PU Banjaluka.
Psiholog i sudski vještak Aleksandar Milić smatra da su, kada su u pitanju povratnici u kriminal, zakazali sa jedne strane prevencija odgoja, a sa druge represivne mjere.
"Veliki broj povratnika u vršenju krivičnih djela je zabrinjavajući. Sa jedne strane razlog je sporo procesuiranje i neadekvatne represivne mjere ili neefikasne sankcije. Sa druge, zatajila je i prevencija odgoja, od školskog uzrasta pa nadalje. Nema dovoljno angažovanosti u produktivnim aktivnostima osoba delikvetnog ponašanja, pa sa starijim uzrastom rastu agresivni motivi i agresivni naboj", smatra Milić.
B.S.
