• Izdanje: Potvrdi
Čitaoci reporteri

ČITAOCI REPORTERI

Videli ste nešto zanimljivo?

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne smije biti više od 25 MB.

Poruka uspješno poslata

Hvala što ste poslali vijest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Zakon na njihovoj strani: Pored dvostrukih funkcija, direktori javnih ustanova u BiH sami sebi povećali plate

Autor Dragana Božić

Transparency International u Bosni i Hercegovini (TI BiH) objavio je nove podatke o 1.700 javnih ustanova u Bosni i Hercegovini koji, pored ostalog, sadrže i informacije o sastavu upravljačkih tijela, platama direktora i članova uprave i nadzornog odbora.

 Sukob interesa u javnim ustanovama BiH Izvor: FENA/Ilustracija

Podaci se odnose na prošlu godinu, a u poređenju sa 2020. primjetno je da 50,67 odsto ustanova iz uzorka bilježi povećanje broja zaposlenih. Takođe više od polovine direktora javnih ustanova (50,21%) je povećalo sebi plate u odnosu na 2020. godinu.

Na plate direktora i članova uprave i nadzornih odbora u oko 1.700 ustanova za koje je TIBIH objavio podatke, troši se skoro 25 miliona KM godišnje. U njima je zaposleno preko 85.000 radnika a sredstva kojima raspolažu zbirno iznose 2,9 milijardi KM.

Najveće plate u zdravstvu

Najveće plate imaju direktori zdravstvenih ustanova, a nakon njih među najplaćenijima su rukovodioci visokoškolskih ustanova i fondova socijalne sigurnosti.

Tako, na primjer direktorica banjalučkog Doma zdravlja prima platu od 3.033 marke, dok Vlado Đajić direktor UKC RS mjesečno inkasira 3.151 marku. Sebija Izetbegović, direktorica KCUS Sarajevo mjesečno prima čak 4.995 KM.

Direktorica Centra za predškolsko vaspitanje Banjaluka Jelena Kurtinović mjesečno dobija 2.316 KM, direktorica Centra za socijalni rad RS Irena Joldžić prima 2.565 maraka, dok njen kolega Milorad Sofrenić na istoj poziciji u Bijeljini prima 2.615 KM.

Miroslav Vujičić, direktor Zavoda za zapošljavanje RS mjesečno dobija 2.665 KM, a Edin Ljubuškić iz Službe za zapošljavanje Kantona Sarajevo prima mjesečnu platu od 2.975 KM.

U BiH ne postoji registar javnih ustanova, a objavljivanjem podataka o njihovom poslovanju i sastavu članova uprave, TI BiH je identifikovao brojne rukovodioce na dvostrukim funkcijama, od kojih su neki po važećim propisima u direktnom sukobu interesa.

Kako navode, rukovodioci javnih ustanova često obnašaju javne funkcije u parlamentima, imaju pozicije u javnim preduzećima ili udruženjima koje se finansiraju iz budžeta.

"TI BiH je na osnovu ovih podataka i nedavno objavljenog registra dodijeljenih grantova udruženjima i fondacijama, identifikovao 74 lica koja se istovremeno nalaze u rukovodstvu javnih ustanova i udruženja koja su primala budžetska sredstva. Od tog broja 32 su direktora javnih ustanova iz FBiH koji su istovremeno ovlaštena lica u udruženjima finansiranim iz budžeta što zabranjuje Zakon o sukobu interesa u organima vlasti FBiH ali se on ne primjenjuje od 2013. godine pa ove slučajeve nije ni moguće prijaviti", navodi TI BiH.

Isti zakon u Republici Srpskoj ne zabranjuje ovu situaciju, iako broj funkcionera koji se nalazi na čelu udruženja i fondacija jasno pokazuje da se veliki dio novca dijeli po političkoj liniji.

"Pored toga, TI BiH je poređenjem ovih podataka sa registrom javnih preduzeća identifikovao 91 lice koje se istovremeno nalazi u rukovodstvu javnih ustanova i upravi ili nadzornom odboru javnih preduzeća. Od tog broja šest lica su istovremeno direktori javnih ustanova u Federaciji BiH i članovi uprave javnih preduzeća, što opet zabranjuje Zakon o sukobu interesa u ovom entitetu. Ista situacija nije zabranjena u Republici Srpskoj, a s obzirom na to da se radi o rasprostranjenoj pojavi TI BiH već dugo predlaže unapređenje ovog zakona", navodi se u istraživanju.

Zakon na strani funkcionera

Pored toga što rukovodioci javnih ustanova obavljaju dodatne funkcije u javnim preduzećima i udruženjima koja se finansiraju iz budžeta, identifikovano je još 247 izabranih ili imenovanih funkcionera koji su istovremeno direktori, članovi upravnog ili nadzornog odbora u ovim javnim ustanovama.

Entitetski zakoni o sukobu interesa ne zabranjuju javnim funkcionerima obavljanje funkcija u javnim ustanovama, iako TI BiH godinama insistira na tome.

"Ipak zanimljivo je da u Brčko Distriktu koji je prošle godine usvojio Zakon o sprečavanju sukoba interesa usklađen sa međunarodnim standardima, za sada nije identifikovan ni jedan funkcioner koji obavlja dodatne funkcije u javnim ustanovama. U Distriktu je predviđeno da funkcioner obavlja samo jednu javnu funkciju koja je nespojiva sa funkcijom u bilo kojem pravnom licu osnovanom od strane bilo kojeg nivoa vlasti u BiH", navode u TI BiH i ističu da se ova organizacije već dugo zalaže da se ovakvi zakoni usvoje i na državnom i na entitetskom nivou.

(Mondo)

Pročitajte i ovo

Još iz INFO

Komentari 0

Vaš komentar je proslijeđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA

MONDO REPORTAŽE