Iako je ovo predstavljeno kao uspjeh, sve činjenice ukazuju da su zasluge Bosne i Hercegovine za nju skoro nikakve, a da je odluka skoro u potpunosti politička i rezultat trenutnih geopolitičkih okolnosti u Evropi i šire.
Evropska komisija predložila je juče zemljama članicama Evropske unije da dodjele Bosni i Hercegovini kandidatski status sa određenim uslovima.
Komisija je dala preporuku da Evropski savjet dodijeli Bosni i Hercegovini status kandidata, uz razumijevanje da je neophodno preduzeti niz koraka na jačanju demokratije, funkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava u zemlji, borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, garantovanju slobode medija i upravljanja migracijama u zemlji, kako je navedeno u objavi na sajtu Misije EU u BiH.
Ivana Korajlić, izvršna direktorka organizacije Transparency international BiH (TI BiH) kaže da je s jedne strane ova odluka ohrabrenje, ali da se vidi da je ona naglašeno geopolitička. Podsjećamo da je Evropski parlament u maju ove godine pozvao Evropski savjet da započne pregovore sa državama kandidatima "zbog novog geopolitičkog konteksta i rata u Ukrajini".
"BiH je od objavljivanja Mišljenja Evropske komisije o aplikaciji za članstvo u cjelosti ispunila tek jedan od tada navedenih 14 prioriteta, dok je u oblastima vladavine prava i borbe protiv korupcije, a na koje se odnosi najveći dio prioriteta, stanje dramatično pogoršano".
Od BiH je sada zatraženo da radi na reformama te je navedeno osam prioriteta: izmjene i dopune postojećeg Zakonu o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu (VSTS); novi zakon o VSTS i zakon o sudovima Bosne i Hercegovine; zakon o sprečavanju sukoba interesa; preduzimanje odlučnih koraka za jačanje prevencije i borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala. Dalje se navodi da je potrebno odlučno unaprijediti rad na osiguravanju efikasne koordinacije na svim nivoima kada je riječ o upravljanju granicom i kapacitetima upravljanja migracijama, kao i osigurati funkcionisanje sistema azila.
BiH trebalo da osigura zabranu torture, posebno uspostavljanjem nacionalnog preventivnog mehanizma protiv torture i zlostavljanja. U uslovima su spomenuti i mediji, tačnije, država mora garantovati slobodu izražavanja i medija i zaštitu novinara, posebno osiguravanjem odgovarajućeg sudskog postupka u slučajevima prijetnji i nasilja nad novinarima i medijskim radnicima.
Posljednji uslov je da se osiguraju rezultati u funkcionisanju na svim nivoima mehanizma koordinacije o pitanjima EU, uključujući razvoj i usvajanje nacionalnog programa za usvajanje pravnih tekovina EU.
"Vidjeli smo da je u tri godine 14 prioriteta, samo jedan je u potpunosti ispunjen, ostali samo djelimično ili nikako. Ovih osim su smanjeni u odnosu na te prioritet, ali se i odnose na konkretne zakone. Evropski savjet o preporuci odlučuje u decembru, a u BiH je do tada nemoguće ispuniti ovih osam uslova. Pitanje je da li će se do tada uopšte formirati vlast", objašnjava Korajlić.
Korajlić uočava da je formulacija preporuke za BiH ista kao i za Ukrajinu, kojoj je kandidatski status dodijeljen bez ispunjavanja ostalih tehničkih uslova.
Sam status kandidata, ako ga BiH dobije, smatra Ivana Korajlić, ne utiče na sprovođenje reformi i u primjerima drugih zemalja vidjeli smo da proces do otvaranja pregovora može trajati duže od decenije.
O nekom lakšem pristupu finansijskih fondovima EU takođe nema smisla govoriti jer se ni sadašnje prilike nisu adekvatno koristile niti su ispunjavani uslovi za povlačenje određenih sredstava.
"Uslovljavanje fondovima nije dalo tolike rezultate, a osim toga vidimo da se entiteti u BiH okreću drugim izborima finansiranja koji nose manje formalnih uslova",kaže Korajlić.
Profesor međunarodnih odnosa iz Banjaluke Miloš Šolaja slaže se takođe da je jučerašnja odluka Evropske komisije više politička.
"EU je bila zapetljana u sopstveni primjer Ukrajine kao kandidata, a ostali koji su već duže u procesu čekanje postali su destimulisani sa gubitkom vjere u EU. Ja bih ovaj potez nazvao alibi diplomatija: dali smo vam ali niste htjeli", komentariše Šokaja uslovni prijedlog Evropske komisije.
Smatra da prijedlog za kandidatski status BiH takođe pokazuje političku konfuziju u kojoj se Evropska unija nalazi.
"Pitanje stvarnog članstva u EU je pitanje harmonizacije na svakom planu sa EU (pravnom, političkom, spoljnopolitičkom), a BiH je jako daleko od toga. Ovo može dati lažnu nadu i opuštenost elitama", zaključuje Šolaja.
Evropski savjet će u decembru ove godine odlučivati o kandidatskom statusu BiH, a odluka mora biti jednoglasna. Očekuje se da bi odgovor članica mogao biti pozitivan s obzirom na to da se radi o identičnoj formuli preporuke Evropske komisije kao što je bio slučaj sa Ukrajinom i Moldavijom.