Bivši predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić očekuje da će se sresti sa generalom Ratkom Mladićem i da će sarađivati u dokazivanju istine o događajima u BiH.
"Karadžić je uvjeren da će se u pritvoru sresti sa generalom Mladićem. On očekuje da će sa Mladićem zajedno raditi na dokazivanju šta se stvarno dogodilo u BiH", kazao je Karadžićev pravni savjetnik Piter Robinson.
Karadžić je, po Robinsonovim riječima, izrazio i "žaljenje što je Mladić izgubio svoju slobodu".
Optužnice protiv Karadžića i bivšeg komandanta Vojske RS Mladića su iste i terete ih za genocid u Srebrenici i još osam bosanskih opština; terorisanje civila u Sarajevu artiljerijskim i snajperskim napadima; progon nesrba širom BiH i uzimanje osoblja UN za taoce, 1992-95.
Glavni tužilac Serž Bramerc ne isključuje mogućnost objedinjavanja suđenja Karadžiću i Mladiću, ali naglašava da još nije donio nikakvu odluku.
Suđenje Karadžiću, koji je uhapšen 2008, pred Tribunalom traje već 18 mjeseci.
General Mladić biće sutra u 10 sati prvi put izveden pred sudiju kako bi se izjasnio o krivici.
Sudija Alfons Ori iz Holandije će Mladića pozvati da potvrdi svoj identitet, pitaće ga da li je pročitao optužnicu i da li razume njene navode.
Sudija može naložiti da Mladiću bude pročitana cijela optužnica ili njen dio.
Ori će zatim optuženog upitati i da li želi da se izjasni o krivici po navodima optužnice.
Mladić može odlučiti da se u sutrašnjem prvom pojavljivanju izjasni o krivici, a može odabrati i da to izjašnjavanje odloži za mjesec dana.
Odlaganje izjašnjavanja o krivici za mjesec dana uobičajena je praksa pred Tribunalom, budući da optuženi često ne žele da kažu da li se osjećaju krivim ili ne, dok sami ne odaberu advokata.
Budući da Mladić još nije imenovao branioca, Tribunal mu je danas, isključivo za prvo pojavljivanje, kao zastupnika po službenoj dužnosti postavio beogradskog advokata Aleksandra Aleksića.
Po pravilima Tribunala, Aleksić će danas posetiti Mladića u sudskom pritvoru u Sheveningenu i sa njim porazgovarati o sadržaju optužnice.
Izmijenjenom optužnicom, Mladiću se na teret u 11 tačaka stavljaju genocid, zločini protiv čovječnosti nad nesrbima i kršenja zakona i običaja rata tokom sukoba u BiH 1992-95.
U dvije tačke, Mladić je optužen za genocid u Srebrenici i još osam bosanskih opština, u ostalih devet na teret mu se stavljaju progon, istrebljenje, ubistva, deportaciju, prisilno premještanje, terorisanje i nezakonite napade na civle i uzimanje talaca.
Mladić je optužen za genocid u Srebrenici, ali i u Bratuncu, Foči, Ključu, Kotor Varoši, Prijedoru, Sanskom Mostu, Vlasenici i Zvorniku.
Optužnica protiv Mladića usredsređena je na etničko čišćenje Muslimana i Hrvata širom BiH 1992-95; kampanju terora artiljerijskim i snajperskim napadima na civile tokom opsade Sarajeva u istom periodu; genocid nad oko 7.000 Muslimana u Srebrenici u julu 1995. i nad nesrbima u još osam opština u BiH i uzimanje međunarodnih talaca u maju te godine.
Optužnica protiv Mladića ista je kao optužnica po kojoj se pred Tribunalom sudi bivšem predsjedniku RS Radovanu Karadžću.
Po izmijenjenoj optužnici, Mladić i Karadžić su bili na čelu udruženog zločinačkog poduhvata čiji je cilj bilo trajno uklanjanja bosanskih Muslimana i Hrvata sa teritorija za koje su bosanski Srbi tvrdili da su njihove. Te teritorije, poslije progona nesrba, trebalo je da budu dio nove srpske države.
Kao drugi članovi tog zločinačkog poduhvata, u optužnici su navedeni i Slobodan Milošević, Momčilo Krajišnik, Biljana Plavšić, Nikola Koljević, Jovica Stanišić, Franko Simatović, Željko Ražnatović Arkan, Vojislav Šešelj i drugi.
Kako se navodi u optužnici, "Ratko Mladić je, radi postizanja tog cilja, djelovao u sprezi sa drugima na počinjenju zločina na različitim lokacijama... Kao najviši oficir VRS, Mladić je imao efektivnu kontrolu nad snagama koje su učestvovale u počinjenju zločina. Mladić je optužen da je planirao, potpirivao i naređivao zločine".
Mladić je od preksinoć u pritvoru Tribunala pošto su ga vlasti Srbije prebacile specijalnim avionom u Roterdam i predale ga sudu.
Prvu optužnicu protiv Mladića zbog genocida nad 7.000 Muslimana u Srebrenici, Tribunal je podigao 25. jula 1995, ali on je ostao bjegunac do 26. maja, kada su ga vlasti Srbije uhapsile u Lazarevu kod Zrenjanina.
(Beta)
