Kristijan Šmit, visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, kojeg vlasti Republike Srpske ne priznaju danas je u Memorijalnom centru Potočari iskoristio je bonske ovlasti.
Šmit je nametnuo izmjene Zakona o Memorijalnom centru Srebrenica-Potočari. Zakon je donesen 2007. godine kada je visoki predstavnik u BiH bio Kristijan Švarc-Šiling.
Izmjene podrazumijevaju proširenje ovlaštenja Memorijalnog centra što će značiti i otvaranje novih departmana, piše Avaz.ba.
"Želim vam se zahvaliti što ste odvojili svoje vrijeme da se prisjetimo i izvršimo komemoraciju 20. godišnjicu osnivanja Memorijalnog centra Srebrenica-Potočari. Vama je poznato da su moji prethodnici dali veliki doprinos u osnivanju ovoga centra ovdje. Ovdje prije svega mislim na Volfganga Petriča koji je 2001. godine donio Odluku o osnivanju Fondacije Srebrenica-Potočari spomen obilježje i mezarje. Zatim Pedija Ešdauna koji je 2003. prenio vlasništvo fabrike akumulatora na Fondaciju. I na kraju, Kristijana Švarc Šilinga koji je 2007. godine donio Zakon o Memorijalnom centru Srebrenica-Potočari, pomogavši time da se uspostavi ovo uzvišeno mjesto za komemoraciju", započeo je Šmit.
O preprekama
"Ako govorimo o preprekama na putu ka trajnom miru i izgradnji povjerenja u BiH, teško da postoji veći izazov od nepoštivanja žrtava, preživjelih i svih onih koji su stradali tokom rata. Želim dodati da sam već imao prilike razgovarati sa nekim povratnicima u Srebrenicu. Prije toga sam imao i sastanak sa potpredsjednikom RS-a Ćamilom Durakovićem, koji se vratio u Srebrenicu i koji je bio načelnik ove Opštine", kazao je Šmit i doda da se njihov glas mora čuti jače uz punu uključenost društva.
Visoki predstavnik je odao počast žrtvama srebreničkog genocida iz 1995. godine, uoči današnje ceremonije obilježavanja 20. godišnjice@SrebrenicaMC. Poštovanje prema žrtvama i preživjelima, te prihvatanje činjenica, sastavni su elementi pomirenja, rekao je VP Schmidt.
— OHR BiH (@OHR_BiH)September 20, 2023
"Da bismo to olakšali moramo se suočiti sa poricanjem, revizionizmom i isrkivljavanjem istine koji su tvrdili međunarodni i domaći izvori. Ovaj napor zahtijeva sveobuhvatne i promišljene mjere. Želim zahvaliti svim preživjelima, svim žrtvama, organizacijama. Mislim na gospođu Muniru i njen tim. Želim spomenuti direktora Memorijalnog centra gospodina Suljagića i njegov tim, kao i mnoge međunarodne i lokalne učesnike koji su podnosili incijative da se ovo pitanje ne zaboravi i da se na razvoju Memorijalnog centra radi i dalje", rekao je Šmit.
Tim odlukama će se uraditi sljedeće:
1. Prvo će se omogućiti Memorijalnom centru Srebrenica-Potočari da dalje razvija i širi svoje aktivnosti, posebno one koje su važne za sjećanje na genocid, kako bi se spriječilo njegovo poricanje, revizionizam, kako bi se osigurala prevencija kršenja ljudskih prava i doprinijelo daljnjem pomirenju.
2. Doći će do proširenja Centra jednim inistitutom za istraživanje i obrazovanje.
3. Imaćemo domaći i međunarodni tim koji će se sastojati od stručnjaka za genocid i koji će se baviti pitanjima genocida, koji će doprinijeti ovim nastojanjima.
"Zajedno sa čelnicima Centra moja vizija daljeg razvoja Centra jeste ne da samo vršimo komemoraciju, koja je vrlo važna, nego da i pristupimo obrazovanju mlade generacije u Evropi i da im pokažemo šta se ovdje dogodilo i kakve aktivnosti treba provoditi", rekao je Šmit.
Najavljen registar ratnih zločinaca
U nastavku konferencije je najavio pravljenje registra ratnih zločinaca te zabranu njihovog imenovanja na funkcije.
Očekuje da to urade bh. vlasti, ali kaže da se neće ustručavati iskoristiti bonske ovlasti ukoliko navedeno ne bude moguće donijeti kroz parlamentarnu proceduru.
"U ladici imam još jedan set odluka gdje pozivam međunarodnu zajednicu i vlasti BiH da uzmu stvari u svoje ruke. Ukoliko bude prepreka za donošenje tih materijala, ja sam spreman da na njih stavim svoj potpis. Pod ovim podrazumijevam unošenje u evidenciju podataka osoba koje su osuđene za ratne zločine, uključujući i one koji su osuđeni u Hagu. Ne može se tolerisati činjenica da takvi ljudi nisu upisani u registar i da sve prođe kao da se ništa nije dogodilo. Druga odluka se odnosi na zabranu imenovanja na funkcije svih osoba koje su osuđene za ratni zločin i zločin protiv čovječnosti kao i zabranu dodjeljivanja nagrada takvim licima.
Najavio je i implementaciju drugih rješenja vezano za ratne zločine do kraja godine.
"Neka ovo bude doprinos onima koji su poginuli i onima koji su ostali iza njihm preživjelima i njihovim porodicama i onima kojima se do današnjeg dana nisu riješila pitanja", kazao je.
(Mondo)
