Komšić i Bećirović na prijemu u Sarajevu: NDH i Kraljevina Jugoslavija "gušile osobnost BiH"

Dva člana Predsjedništva BiH u Sarajevu su tradicionalno organizovali svečanu ceremoniji povodom obilježavanja 25. novembra koji se u Federaciji BiH proslavlja kao državni praznik pod nazivom "Dan državnosti.

"Da bismo danas do kraja shvatili historijski značaj ZAVNOBiH-a, u jednoj vrsti vjekovnog historijskog registra, potrebno se prisjetiti činjenice koja kaže da su na teritoriji naše zemlje u posljednjih stotinjak godina egzistirale čak četiri države. Dvije od tih država, Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenca kasnije Kraljevina Jugoslavija, i Nezavisna Država Hrvatska, uopće nisu računale s postojanjem Bosne i Hercegovine kao države i gušile su svaku osobnost Bosne i Hercegovine. Njihov velikosrpski i velikohrvatski hegemonistički karakter u osnovi je nastojao poništiti sve bosansko i u smislu državnosti, i u smislu identiteta", iznio je Komšić.

Nastavio je da su drugi dvije države, odnosno republike, socijalistička (BiH) koja je nastala u ZAVNOBiH-u i "nezavisna Republika Bosna i Hercegovina koja je proglašena nakon održavanja referenduma o nezavisnosti (1. marta 1992. godine; prim. ur.), nastale su upravo na suprotnim osnovama, na osnovama bosanske državnosti i borbe za slobodu, i to uprkos pomenutim hegemonističkim težnjama koje su pratili i najteži oblici ratnih zločina protiv građana i naroda Bosne i Hercegovine".

"Nikada, kao Bosanci i Hercegovci, nismo osjećali svojima države i državne oblike koji su nam nametani bez da nas se o tome išta pitalo, a nije nas se o tome pitalo upravo i samo u onim razdobljima kada nismo bili organizovani, ni politički ni vojno. U tim trenucima, kada nije bilo jasne bosanske snage, tada nam je nametana vlast i dominacija susjednih država u našoj vlastitoj. ZAVNOBiH, kao presedan u bosanskohercegovačkoj historiji, nije samo dokaz kontinuiteta državnosti Bosne i Hercegovine, nego i prekid kontinuiteta otuđivanja zemlje i formiranja tuđinske uprave. Pored antifašizma, u tome je njegova najveća vrijednost. Ma kako to nekome zvučalo, historija nas neumoljivo uči sljedećem: Oba puta u posljednjih stotinu godina kada smo se oružjem borili za državu, istu smo i odbranili, i oba puta, kada to nije bio slučaj, istu smo gubili. Međutim, ni prva ni druga republika nisu pobjeđivale zbog oružja, kojeg su ionako imale u znatno manjim količinama u odnosu na svoje neprijatelje, već su pobjeđivale zahvaljujući principu slobode koji ih je vodio i posvećenosti slobodi za koju su se borili, kako kao pripadnici Narodnooslobodilačkog pokreta, tako i kao pripadnici Armije Republike Bosne i Hercegovine", poentirao je Komšić.

Bećirović je govor mahom posvetio interpretaciji istorije.

"Bosna i Hercegovina je jedna od najpostojanih evropskih država. Danas u Evropi ima 49 država. U vrijeme kada je srednjovjekovna bosanska država postala kraljevina 1377. godine, bila je samo 15 kraljevina u Evropi, a Bosansko kraljevstvo bilo je šesnaesto. Kada većina evropskih država nije ni postojala mi smo bili u elitnom klubu 16 evropskih država kraljevina. Korijeni naše države su izuzetno jaki i duboki i njih ne mogu iščupati mali i prolazni politikanti jer to nisu mogle ni puno veće i jače sile od njih", naglasio je Bećirović.

Rekao je da "bosanski jezik ima višestoljetni kontinuitet".

"O tome svjedoči povelja Bana kulina kao najstariji sačuvani bosanski državni dokument koji nedvojbeno potvrđuje historijski kontinuitet bosanskog jezika i njegove višestoljetne pisane tradicije. Nakon Osmanske imperije i Austro-Ugarska uvažava njegovo višestoljetno ime i naziva ga zemaljski bosanski jezik, a 1890. objavljuje se i gramatika bosanskog jezika. Pod pritiskom iz susjedstva 1907. progašen je prestanak upotrebe naziva bosanski jezik. Ipak, uprkos svim negacijama u zadnjoj deceniji 20. stoljeća, bosanskom jeziku je vraćeno njegovo višestoljetno ime", ispričao je", ispričao je Bećirović.

Cijeli govor Bećirovića:

(MONDO)