Bosna i Hercegovina svrstana se u hibridne režime u najnovijem izvještaju o indeksu demokratije u svijetu, koji je izradio EIU institut uglednog britanskog ekonomskog časopisa Ekonomist (Economist Intelligence Unit - EIU).
Svake godine EIU analizira 167 zemalja i teritorija na skali do deset, kako navode, prema snazi njihove demokratske prakse. BiH ima ocjenu 5 i na 94. je mjestu u svijetu.
Na listi ima slabiju ocjenu od, npr. Tanzanije, Zambije, Liberije, Madagaskara, Meksika i Ukrajine, tik ispod Kenije i Maroka, a nešto bolje rangirana od Hondurasa i El Salvadora.
U propratnom objašnjenju piše da su "hibridni režimi" oni u kojim izbori imaju značajne nepravilnosti koje ih često sprečavaju da budu i slobodni i pošteni.
"Pritisak vlade na opozicione stranke i kandidate može biti uobičajen. Ozbiljne slabosti su zastupljenije nego u demokratijama sa nedostacima — u političkoj kulturi, funkcionisanju vlasti i političkom učešću. Korupcija je široko rasprostranjena, a vladavina prava slaba. Civilno društvo je slabo. Tipično je uznemiravanje i pritisak na novinare, a pravosuđe nije nezavisno".
Na prvom mjestu cijele liste je Norveška sa ocjenom 9.81. Srbija je na 64. mjestu i sa ocjenom 6,33 svrstana je u demokratije sa nedostacima (manjkavostima), tzv. "flawed democracies" zajedno sa Albanijom, Crnoj Gorom i Sjevernom Makedonijom.
Zemlje su svrstane u sljedeće četiri kategorije: prave demokratije, manjkave demokratije, hibridni režimi i autoritarni režimi.
U regionu istočne Evrope i centralne Azije osim BiH postoje još tri "hibridna režima": Jermenija, Gruzija, i Ukrajina i osam "autoritarnih režima": Azerbejdžan, Bjelorusija, Rusija, Kirgistan, Kazakhstan, Uzbekistan, Tadžikistan i Turkmenistan.
(MONDO)
