Predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković izjavio je danas u Sarajevu da je prioritet Hrvatske ukupan napredak BiH na evropskom putu, te naglasio da je novi izborni zakon ključan za kvalitetno funkcionisanje svih institucija BiH.
"Mi ćemo tu dati snažnu podršku od pregovaračkog okvira do skrininga i u završnici otvaranje pojedinih poglavlja, odnosno klastera. Što se tiče Izbornog zakona smatramo da je ključan za kvalitetno funkcionisanje svih institucija BiH. Smatramo da sva tri konstitutivna naroda trebaju biti potpuno ravnopravna, što uključuje i hrvatski narod", rekao je Plenković novinarima nakon susreta sa predsjedavajućom Savjeta minsitara Borjanom Krišto.
On je naglasio da praksa koja je nastupila od 2006. godine, kada je riječ o izboru članova Predsjedništva BiH, nije dobra i da stvara lošu atmosferu u kojoj se Hrvati osjećaju diskriminisano i podređeno.
"Takva situacija je dugoročno neodrživa i štetna za harmonično funkcionisanje BiH i odnose među narodima", rekao je predsjednik Vlade Hrvatske.
Plenković je naglasio da Hrvatska poštuje sva tri konstitutivna naroda i želi da BiH kvalitetno funkcioniše, te u skladu sa tim gradi prijateljske i partnerske odnose dvije zemlje.
Kad je riječ o evropskom putu BiH, Plenković je naglasio da od 1. novembra slijedi i novi institucionalni ciklus na evropskom nivou, odnosno novi saziv Evropske komisije.
"To je prilika za novih zamah na evropskom putu BiH. Svi će željeti uspjeh, a mi bi htjeli pomoći da jedan od uspjeha u politici proširenja u sljedećih pet godina bude i BiH", rekao je Plenković.
On je dodao da na evropskom putu želi da BiH riješi pitanja nekoliko zakonskih prijedloga koji su pomenuti zaključcima Evropskog savjeta.
"Ovih nekoliko zakonskih prijedloga od Zakona o sudovima do Zakona o VSTS, te još dva zakona o graničnoj kontorli i migracije, ali i Izborni zakon, što predstavlja paket o kojem se govorilo u zaključcima Evropskoj savjeta. Smatram da je to važno kako bi se pristupilo i samom formalnom otvranju pregovora", rekao je Pleniković.
Predsjednik Vlade Hrvatske je istakao da je Sarajevo odabrano za prvu bilateralnu radnu posjetu nakon što je "osvježen novim demokratskim legitimitetom" kako bi poslao poruku o značaju odnosa dvije zemlje.
"Želimo pokazati želju Vlade Hrvatske o sprenosti da se oni unaprijede, da rješavamo otvorena pitanja i budemo snažna, čvrsta, stabilna i kontinuirana podrška BiH na putu u EU", naglasio je Plenković.
Prema njegovim riječima, kako bi se operativno pomogla ovu novu fazu, Hrvatska i BiH su potpisale ugovor o evropskom partnerstvu, te je danas održana i sjednica zajedničke komisije.
"Kroz taj okvir brojni hrvatski eksperti će biti na raspolaganju Savjetu ministara da svojim znanjem i iskustvom pomognu u pregovaračkom i pristupnom procesu BiH", rekao je Plenković.
On je ukazao na nepohodnost nastavljanja sprovođenje zajedničkih zaključaka sa prošlogodišnje zajedničke sjednice Vlade Hrvatske i Savjeta ministara, te zahvalio Krištovoj na inicijativi da se tokom iduće godine takva zajednička sjednica održi u BiH kako bi dinamika bilateralnih odnosa bude još jača.
Kad je riječ o privrednoj saradnji, Plenković je naveo da je, sudeći prema podacima za prvih pet mjeseci, moguće govoriti da će spoljnotrgovinska razmjena iznositi od 3,7 do 3,8 milijardi evra na nivou 2024. godine.
Plenković je izrazio zadovoljstvo saradnjom dvije zemlje kada je riječ o saobraćajnoj infrastrukturi, te ukazao na neophodnost daljeg jačanja saradnje kada je riječ o pitanju nelegalnih migracija.
Predsjedavajuća Savjeta ministara Borjana Krišto informisala je hrvatskog premijera Andreja Plenkovića o aktuelnoj situaciji u BiH i onome što se očekuje u budućnosti, posebno u kontekstu puta ka EU, naglasivši da je BiH sada pred izborima i da donošenje odluka nekada nije moguće.
Krištova se nada da će do kraja godine BiH napraviti određen iskorak u onome što se očekuje od nje na evropskom putu.
"Informisala sam premijera Hrvatske o izradi reformske agende za Plan rasta, na čemu smo intenzivno radili proteklih osam mjeseci", rekla je Krištova na konferenciji za novinare.
Izrazivši žaljenje što nije postignuta saglasnost o reformskoj agendi za Plan rasta, Krištova je ocijenila da nema političkog razloga za to i da je opozicija u četiri kantona ovaj dokument iskoristila za politički obračun.
"Razgovaram sa kantonalnim premijerima kako bi se postigao dogovor i vjerujem da ćemo ga naći", rekla je Krištova i dodala da posljedice neusaglašavanja reformske agende trpe svi u BiH, jer zbog toga nije moguće povući sredstva EU.
Krištova je napomenula da je Plenkovića informisala o tome da institucije Savjeta ministara redovno rade svoj posao, ali da je sada, jer je BiH pred izborima, donošenje odluka složenije i otežano, a u određenom trenutku nije ni moguće.
Ona je izrazila nadu da će uprkos ovim okolnostima u septembru biti nastavljeni razgovori na političkom nivou i unutar institucija kako bi rad bio nastavljen i BiH izvršavala svoje obaveze.
Ukazala je da obaveze na evropskom putu čekaju i da u BiH znaju koje su, ocijenivši da je određen broj zakona poprilično dobro usaglašen.
"To su zakon o sudu, Visokom sudskom i tužilačkom savjetu, graničnoj kontroli, zaštiti ličnih podataka i izborni zakon koji jako opterećuje odnose i prilike u BiH, pa i otežava njen evropski put", istakla je Krištova.
Ona je konstatovala da sve ovo treba uraditi u skladu sa ustavnim sistemom BiH, uz poštovanje tri konstitutivna naroda i zaštite kolektivnih prava, kao i izbora legitimnih političkih predstavnika, čime bi se ispunile i određene sudske presude.
Podsjećajući da su Savjet ministara i Vlada Hrvatske usvojili međudržavni sporazum o evropskom partnerstvu, Krištova je rekla da je s tim u vezi danas u Sarajevu održana konstitutivna sjednica radne grupe.
Krištova se zahvalila Plenkoviću i Vladi Hrvatske na svemu onome što čine za BiH, njene narode i građane, posebno na evropskom putu BiH.
(Srna/Mondo)
