Generalni je utisak da Banjalučani imaju viša primanja i da žive bolje nego stanovnici u drugim gradovima Republike Srpske. Da li je stvarno tako?
Prednosti života u velikom gradu su brojne, ponuda i potražnja su veće, protok informacija je brži, da i ne pominjemo lakšu dostupnost administrativnim i obrazovnim institucijama, kao i bolničkim ustanovama.
Istina je da grad na Vrbasu nudi određenu udobnost života, ali s njom neizostavno dolazi i skupoća, ocjenjuje predsjednica Saveza sindikata RS Ranka Mišić. Iz iskustva znam da radnici iz cijele RS misle da je lakše živeti u Banjaluci, što moramo i razumjeti ako znamo da u manjim mjestima praktično sve zamre poslije 16 sati. Banjaluka nudi veće mogućnosti mladim i obrazovanim ljudima i ja bih se, kao i većina njih, odlučila za to da živim ovde" , kaže Mišićeva za Blic.
Odluku da živi u najvećem gradu Srpske prije 29 godina donio je i Žika Pantić. Kao i većina poznanika, svoja primanja raspoređuje od mjeseca do mjeseca. Ipak, ističe da život nije težak koliko se priča. Zvanične institucije nemaju statističke podatke o kvalitetu i troškovima života po gradovima ili regijama. Jedina procjena radi se na republičkom nivou.
Sindikalna potrošačka korpa za četvoročlanu porodicu u RS za septembar je 1.750 KM, što je za 110 maraka više u odnosu na 2010. Standardno, najviše novca građani izdvajaju za prehranu - 657 KM, slijede troškovi stanovanja i komunalija sa 500 maraka, prevoz 188 KM, odijevanje 148, a na higijenu otpada 76 maraka.
"Svi nešto kukaju, ali ne živi se tako loše. Tačno je da su stvari skuplje nego prethodnih godina, ali ako ja, koji radim na željeznici, imam optimizma, onda ni drugima ne može biti toliko loše", kaže Pantić.
U Pokretu potrošača RS navode da je kupovna moć građana u posljednje dve-tri godine u padu, jer je veliki broj ljudi ostao bez posla. Ipak, sreća za Banjaluku je da je to glavni administrativni centar, gdje se nalazi većina republičkih i finansijskih institucija.
"Sve te ustanove imaju redovna ali i viša primanja u odnosu na druge gradove u Srpskoj, što Banjalučane stavlja u nešto pogodniju poziciju", ocjenjuje sekretar ovog udruženja Dragovan Petrović, navodeći da je logično da u najvećem gradu Srpske živi i najveći broj bogatih ljudi.
Generalno, prosječna plata u Banjaluci je viša nego u drugim gradovima, ali taj prosjek upravo povećavaju plate zaposlenih u entitetskom aparatu , kaže na ovu temu član Udruženja ekonomista RS Miloš Todorović, uz ocjenu da radnici u javnim preduzećima vještački prave sliku o boljem životu.
"Pored veće cijene rada, Banjaluka donosi i veće troškove života. Cijene namirnica, grijanja, kao i zakupnine stana, daleko su više nego u ostalim dijelovima RS. Ali, kao veliki grad, Banjaluka je ipak najatraktivnije mjesto za život i u tom pogledu ne odskače od gradova slične veličine u okruženju", zaključuje Todorović.
(MONDO)
