Prvostepena presuda bivšem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću mogla bi biti izrečena tokom 2014. godine
Predsjednik Haškog tribunala Teodor Meron rekao je da bi prvostepena presuda bivšem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću mogla biti izrečena tokom 2014. godine, dok se iduće godine očekuju presude u šest predmeta, među kojima i lideru radikala Vojislavu Šešelju.
Podnoseći Savjetu bezbjednosti UN redovan šestomjesečni izvještaj o radu Haškog tribunala, Meron je rekao da su među predmetima koji bi iduće godine mogli biti okončani u prvostepenom postupku "Prlić i drugi", "Stanišić i Simatović", "Stanišić i Župljanin", "Tolimir" i "Haradinaj i drugi".
On je naveo da se iduće godine očekuje donošenje presude Milanu i Sredoju Lukiću i u još pet predmeta koji su u žalbenom postupku.
"Još je nemoguće predvidjeti kada će biti izrečene presude nedavno uhapšenim Ratku Mladiću i Goranu Hadžiću", rekao je Meron, dodajući da će biti preduzeti svi napori kako bi njihova suđenja bila dovršena do kraja 2014. godine za kada je predviđen završetak rada suda.
On je naveo da se u Haškom tribunalu trenutno vode postupci u 15 predmeta protiv 35 osoba, a dva su u predraspravnoj fazi, protiv generala Mladića i Hadžića.
Karadžiću bolje, suđenje nastavljeno
Suđenje haškom optuženiku Radovanu Karadžiću danas je, poslije tri dana otkazivanja zbog njegove bolesti, nastavljeno iskazom svjedoka optužbe forenzičkog patologa dr Hamiltona Lorensa.
Karadžić je rekao da nije sasvim oporavljen, ali da je došao u sudnicu da radi.
Karadžić je od sudskog vijeća zatražio da se isključi ventilator iza njegovih leđa, koji je, kako je rekao, glavni uzrok njegove bolesti, a predsjedavajući sudija O Gon Kvon mu je rekao da će se time pozabaviti i da će ga obavestiti o ishodu.
Dr Lorens je sačinio izvještaje o prijegledu posmrtnih ostataka iz masovnih grobnica povezanih sa Srebrenicom, među kojima su lokaliteti Čančari, Liplje, Kozluk.
U dokaze je usvojen iskaz dr Lorensa dat na suđenju Radislavu Krstiću, osuđenom na 35 godina zatvora za pomaganje i podržavanje srebreničkog genocida.
Prema iskazu dr Lorensa, njegov tim je 1998. godine pregledao 2.239 kesa sa leševima, identifikovano je 1.307 rana od dejstva vatrenog oružja, 44 poveza za oči, a moguće da ih je bilo i oko 100.
Svjedok je ukazao da je većina leševa bila u poodmaklom stadijumu raspadanja te je bilo vrlo teško utvrditi o čemu se zapravo radi, odnosno teško je bilo utvrditi sa sigurnošću na koji način su rane nastale.
Haški sud tereti Karadžića za genocid u Srebrenici i osam drugih opština u Bosni i Hercegovini, za zločin protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja od 1992. do 1995. godine.
(agencije/MONDO)