Radovan Karadžić osporavao je danas izjavu svjedoka optužbe Roberta Bloka da su vlasti RS konfiskovale snimke Srebrenice iz jula 1995.
Bivši predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić osporavao je danas izjavu svjedoka optužbe Roberta Bloka da su vlasti Republike Srpske konfiskovale snimke koje je 13. i 14. jula 1995. godine na području Srebrenice snimio novinar iz Srbije Zoran Petrović-Piroćanac, a koje je 15. jula emitovala beogradska televizija "Studio B".
Svjedok je u to vrijeme bio dopisnik britanskog "Intipendenta" iz Beograda i u tom listu je objavio tekst na osnovu Petrovićević snimaka, koje je pregledao u "Studiju B", odakle su ovi, kako je rekao, nestali 17. jula 1995. godine.
Karadžić je ukazivao da je u to vrijeme bio u svađi sa tadašnjim predsjednikom Srbije Slobodanom Miloševićem i da je embargo Beograda prema Republici Srpskoj još bio na snazi.
Na pitanje Karadžića kako je moguće da u takvoj situaciji vlasti Republike Srpske dođu u Srbiju i iz televizijske stanice koja im nije naklonjena konfiskuju snimke, Blok je odgovorio da zna da su zvanični odnosi bili napeti, ali da je i dalje postojala velika podrška i da se odvijao šverc preko granica.
Blok smatra da nije bilo nemoguće da Republika Srpska podnese zahtjev da joj se daju snimci i da je "u svačijem interesu, uključujući Miloševića i Državne službe Srbije bilo da trake nestanu".
On se nije saglasio sa Karadžićevom tvrdnjom da "Studio B" nije bio naklonjen Republici Srpskoj, ocijenivši da se ta televizijska stanica "ponašala kameleonski".
Blok je posvjedočio da je iz dva različita izvora čuo da je Karadžić bio jako ljut zbog prikazivanja snimaka i da je zahtijevao da se zaplijene, navodeći da mu je jedan izvor bio snimatelj Petrović, a drugi vozač čije ime nije htio da saopšti.
Odbrana je tražila da se iz dokaznih spisa izuzme taj dio svjedočenja, jer su "izvori neopouzdani", a sudsko vijeće je podsjetilo na sudsku praksu, prema kojoj, iskazi iz druge ruke mogu da budu prihvaćeni, navodeći da na pouzdanost izvora ukazuje to što je "bilo direktne interakcije između Bloka i Piroćanca".
Blok je ispričao da je 17. jula sa novinarom beogradskog NIN-a Draganom Čičićem namjeravao da ode na Pale, ali da mu je savjetovano da odustane da ne bi bio uhapšen, te da ga je na moguće hapšenje u Republici Srpskoj upozorila Karadžićeva kćerka Sonja.
Karadžić je prikazao dokumente Državne bezbjednosti Republike Srpske, čiji pripadnici su Bloka pratili od januara 1994. godine."Da li vidite da to što ste radili nisu doživeli kao novinarstvo, već kao špijanažu?", upitao je Karadžić.
Blok je rekao da je besmislica da je radio za strane obavještajne službe, navodeći da su na takvu djelatnost u vrijeme sukoba u BiH optuživani mnogi zapadni novinari.
Na klupu za svjedoke pri kraju današnjeg zasjedanja pozvan je Milan Lešić, koji je u vrijeme rata u BiH osnovao humanitarnu organizaciju za pomoć Srbima.
Lešić, koji je rođen 1939. godine u Cazinu, a od 1958. godine živi u Kanadi, pozvan je da svjedoči o finansijskoj i materijalnoj pomoći koju je putem ove organizacije prikupljao za političko i vojno rukovodstvo Republike Srpske i o susretima koje je imao sa Karadžićem i generalom Ratkom Mladićem.
Glavni pretres Karadžiću biće nastavljen sutra.
(Srna)
