Raspravno vijeće Tribunala odobrilo Radovanu Karadžiću 300 radnih sati za izvođenje dokaza odbrane od optužbi za genocid i zločine tokom rata u BiH
Početak odbrane Karadžića koji se brani sam, zakazan je za 16. oktobar.
Tužilaštvo je za izvođenje dokaza protiv Karadžića koje je započelo aprila 2010, a završilo se krajem maja ove godine, utrošilo približno 300 radnih sati.
Karadžić je krajem avgusta zatražio od sudija da mu za odbranu daju isto vrijeme kao i tužilaštvu, ali i dodatnih 300 sati za osporavanje sudski utvrđenih činjenica iz raniji procesa koje su uvedene u dokaze protiv njega.
Raspravo vijeće predsjedavajućeg O Gon Kwona danas je, međutim, odbilo drugi dio Karadžićevog zahtijeva.
U ranijem podnesku, Karadžić je naznačio da namjerava da pred sudije izvede 600 svjedoka odbrane, ali su mu sudije preporučile da taj broj znatno umanji, ocijenivši da mnoga od predloženih svjedočenja nisu bitna za predmet, te da se ponavljaju.
Sudije, međutim, još nisu odredile broj svjedoka odbrane koje će saslušati.
Karadžić nije isključio mogućnost da na kraju dokaznog postupka i sam svjedoči u svoju odbranu ukoliko tako bude odlučio.
Kako je najavio, Karadžić će svjedoke izvoditi po istom, hronološkom redoslijedu iz optužnice po kojem je to učinilo tužilaštvo.
Iskazima svjedoka, Karadžić će se prvo braniti od optužbe za zločine u Sarajevu, a potom od navoda optužnice o progonu nesrba iz opština širom BiH; uzimanju međunarodnih talaca i genocidu u Srebrenici.
Na kraju odbrane, Karadžić namjerava da izvede svjedoke koji bi trebalo da negiraju iskaze svjedoka-"insajdera" iz VRS.
Tokom svog dokaznog postupka, tužioci su pred sudije izveli ukupno 195 svjedoka, dok su još toliko svjedočanstava u spis uveli u pisanom obliku.
Krajem juna pretresno veće Tribunala je odbilo Karadžićev zahtjev da bude oslobođen poslije dokaznog postupka optužbe, zasnovan na tvrdnji da njegova krivica nije dokazana.
Sudije su utvrdile da je u prvom dijelu suđenja izvedeno dovoljno dokaza protiv Karadžića po 10 tačaka optužnice, uključujući i za genocid u Srebrenici.
Raspravno vijeće je, međutim, Karadžića oslobodile krivice po tački optužnice koja mu je na teret stavljala genocid nad Muslimanima i Hrvatima u BiH, van Srebrenice, ocijenivši da tužioci nisu dokazali namjeru rukovodstva RS da potpuno ili djelimično uništi nesrpsko stanovništvo u sedam bosanski opština. Tužilaštvo se žalilo na tu odluku.
Karadžić je optužen za genocid nad više od 7.000 Muslimana u Srebrenici; za progon Muslimana i Hrvata širom BiH; za terorisanje stanovništva Sarajeva kampanjom artiljerijskih i snajperskih napada i za uzimanje pripadnika mirovnih snaga UN za taoce 1992-95. godine.
Prvu optužnicu protiv Karadžića, Tribunal je podnio krajem jula 1995., ali je on ostao na slobodi do 21. jula 2008. kada su ga u Beogradu uhapsile vlasti Srbije i zatim izručile u Hag. Suđenje je počelo krajem oktobra 2009, ali je tužilaštvo prvog svjedoka pred sudije izvelo tek sredinom aprila 2010.
(Beta)
