Haški tribunal kao dokaz protiv Ratka Mladića, prihvatio rečenicu koju je on prije šest mjeseci u sudnici tokom pauze uputio svojim braniocima.
Prigovor Mladićevog branioca Miodraga Stojanovića da je to bila poverljiva i privilegovana komunikacija između klijenta i advokata, veće predsedavajućeg Alfonsa Orija je odbilo.
Sudija Ori obrazložio je, usvajajući argument tužilaca, da se Mladić povjerljivosti komunikacije odrekao time što se u sudnici svojim advokatima obraćao veoma glasno i time omogućio prisutnima da to čuju.
Mladićeva odbrana najavila je da će na tu odluku uložiti žalbu.
O tome šta je Mladić u sudnici izgovorio 18. februara ove godine, za vrijeme pauze u zasjedanju, svjedočila je asistentkinja za jezik u tužilaštvu Marija Karal (Maria Karall). Tu Mladićevu rečenicu, Karal je, međutim, sudijama prenijela na dijelu zasjedanja koje je bilo zatvoreno za javnost.
Karal koja, po sopstvenim riječima, potiče iz sela u Austriji u kojem se govori "arhaični hrvatski" kakvim se govorio "prije 500 godina", objasnila je da je 18. februara bila u sudnici na poziv tužioca Dermota Gruma kako bi pratila da li će Mladić reći nešto što bi bilo uvreda za svjedoka.
Tog dana, iza zatvorenih vrata, iskaz je dala zaštićena svjedokinja tužilaštva RM-048.
Karal je precizirala je da je Mladić rečenicu, koju tužioci smatraju dokazom protiv njega, izgovorio u pauzi, kada su sudije i svjedokinja već napustili sudnicu, obraćajući se povišenim glasom svojim advokatima.
Poslije pauze toga dana, kako je rekla tužiteljka Maksin Markus, Mladić je odlukom sudija bio udaljen iz sudnice.
Pošto je Karal završila svjedočenje, Mladićeva odbrana nastavila je unakrsno ispitivanje vojnog vještaka tužilaštva Ričarda Batlera (Rićard Butler) koji je, na osnovu analize hiljada dokumenata Vojske Republike Srpske, sačinio hronologiju događaja prije i poslije pada Srebrenice u julu 1995.
Batler je posvjedočio da je masovno ubistvo zarobljenika iz Srebrenice, u rukama srpske policije u selu Kravica kod Bratunca, u julu 1995. bilo "naređeno".
Tadašnji komandant VRS, general Mladić optužen je za genocid nad oko 7.000 srebreničkih Muslimana u danima pošto je ta vojska 11. jula 1995. zauzela enklavu koja je bila pod zaštitom UN.
Po optužnici, srpske snage su 13. jula 1995. u magacinu zemljoradničke zadruge u Kravici ubili oko 1.000 zarobljenih muslimanskih muškaraca.
Tokom unakrsnog ispitivanja, Mladićev branilac Dragan Ivetić sugerisao je da je Batler pristrasan zato što u svom izvještaju sudu o Srebrenici nije naznačio da je ubistvima u Kravici prethodio incident u kojem je jedan od zarobljenih oteo pušku stražaru i jednog policajca ubio, a drugog ranio.
Potvrđujući da je čuo za tu verziju događaja, Batler je, međutim, naglasio da je najvažniji "ishod". Čak i da je, po njegovim riječima, ubistvo bilo posljedica "pokušaja bjekstva", ostaje činjenica da su se, prema iskazima preživjelih, pogubljenja odvijala "u talasima" i trajala "satima". Od 1.000 zarobljenih, precizirao je Batler, preživjela su samo trojica.
"Bez obzira kako je masakr u Kravici počeo, u jednom trenutku donesena je odluka da se svi zarobljenici ubiju - to je zaključak koji se ne može izbjeći, na osnovu ishoda", podvukao je svjedok.
Branilac Ivetić sugerisao je da su odluku o ubistvu zarobljenika donijeli policijski oficiri, poslije incidenta, a Batler je odgovorio da to "ne može reći", ali da je "moguće". Upitan od predsjedavajućeg sudije Orija ko je naredio ubistvo, svjedok je kazao da to ne zna.
Na tvrdnju da oficiri VRS tog dana nisu bili prisutni kod kravičkog skladišta, vještak tužilaštva rekao je da nije naišao na dokumente koji bi potvrdili da su vojne starešine bile na mjestu zločina kada je ubijanje počelo 13. jula oko 17.45.
Batler je prihvatio tvrdnju branioca Ivetića da je kolona u kojoj su hiljade muslimanskih muškaraca pokušale da se iz obruča oko Srebrenice od 11. jula 1995. probiju šumom ka Tuzli bila "legitimna vojna meta" za VRS.
Mladićev advokat nastaviće sutra unakrsno ispitivanje vojnog vještaka optužbe.
Optužnica generala Mladića tereti i za progon Muslimana i Hrvata širom BiH, koji je u sedam opština poprimio razmjere genocida; terorisanje stanovništva Sarajeva kampanjom artiljerijskih i snajperskih napada i uzimanje za taoce "plavih šlemova" UN, 1992-95.
