Pravoslavni vjernici danas obilježavaju Badnji dan i Badnje veče.
Službama bdenija i paljenjem badnjaka u pravoslavnim hramovima najavljuje se Rođenje Spasitelja čiji se dolazak na svijet slavi kao početak novog vremena i kao najradosniji događaj za hrišćanstvo.
U pravoslavne domove se na taj dan unosi badnjak, kome je Crkva dala poseban smisao. Na taj dan ujutro najstariji muški ukućanin usiječe hrastovo ili cerovo drvo - badnjak, koji treba odsjeći sa tri udarca tako da padne na istok.
Badnjak predstavlja simbol drveta koje su, kako kaže predanje, pastiri donijeli Josifu i Mariji da založe vatru i zagriju pećinu u kojoj je rođen Isus.
Badnjak se pali uoči praznika i gori do Božića kada se objavljuje radost Hristovog Rođenja. Dogorijevanje badnjaka je simbol rastanka sa starim vjerovanjima i prihvatanje nove svjetlosti koja dolazi sa vjerom u Novorođenog Hrista.
Svi običaji imaju smisao hrišćanskog zajedništva, pa se smatra da se ljudi okupljeni oko badnjaka zagrijavaju ljubavlju i slogom, a njegovu svjetlost unose u mrak neznanja i praznovjerja. Najviše narodnih običaja kod Srba vezuje se za Badnji dan i Božić kojima se dočarava događaj Rođenja u Vitlejemu.
Uoči Božića slamom se posipa pod i domovi se pretvaraju u Vitlejemsku pećinu u kojoj je rođen Bogomladenac Isus koji je povijen u slamu i kojem su se najprije poklonili pastiri. U seoskim kućama slama leži i po tri dana dok se u gradovima u domove unosi svežanj slame koja se postavlja uz badnjak.
Postoji običaj da se kuće posipaju žitom i niz drugih rituala kojima se daje hrišćanski smisao, jer je Hristos došao da ljude zbliži i nahrani i napoji svojom naukom i ljubavlju. "Ko je gladan neka dođe k meni ja ću ga nahraniti i koje žedan neka dođe k meni da pije vode žive", zapisano je u Jevanđelju Hristovom.
Na Badnji dan se peče božićna pečenica, pripremljena prethodnog dana, na Tucindan. U pravoslavnim kućama Badnje veče je porodični praznik kada se ukućani okupljaju oko obavezno posne trpeze - posna jela, riba, suve šljive, orasi...
Božić je uvijek prvi mrsni dan, ma u koji dan pao, i dan kada se crkvama pričešćuju vjernici koji su poštovali pravila Božićnog posta.
Srpski patrijarh Irinej prisustvovaće na Badnje veče tradicionalnom loženju badnjaka na Svetosavskom platou, a zatim i večernjem bogosluženju u Hramu Svetog Save na Vračaru.
Patrijarh, koji će na Božić, 7. januara, služiti liturgiju u Sabornoj crkvi u Beogradu, u petak je u božićnoj poslanici podsjetio na značaj tog praznika.
"Danas kada slavimo rođenje Bogočovjeka, Gospoda Isusa Hrista, prije svega oprostimo jedni drugima i kažimo brat bratu: Mir Božji, Hristos se rodi. Pokažimo da možemo biti i da jesmo narod ljubavi Božje, narod koji u svim iskušenjima ovog vijeka može biti veran i častan", poručio je Irinej.
Božić je dan kada se slavi rođenje Isusa Hrista i, zajedno sa Uskrsom, predstavlja jedan od najvećih hrišćanskih praznika.
Pripreme za ovaj praznik počinju 40 dana prije 7. januara Božićnim postom koji predstavlja pročišćenje duha i tijela.
Od Božića do Bogojavljenja, Srbi se pozdravljaju riječima "Hristos se rodi", a otpozdravljaju sa "Vaistinu se rodi".
Božić je praznik cijele porodice i zato se očekuje da ona tokom prazničnih dana bude na okupu, a prati ga veliki spisak narodnih običaja, poput lomljenja pogače.
Kako je za Tanjug objasnila etnolog Narodnog muzeja u Čačku Snežana Ašanin Srbi Božić obilježavaju od pamtivijeka dodavši da se Badnjakom, odnosno božićnim drvetom u kuću unosi sreća, zdravlje i napredak.
Uz drvo, daruje se i žito da bi naredna godina bila plodna.
Obavezno je i unošenje slame, podsjetila je ona, jer je to običaj još iz predhrišćanskog perioda i zato što se na taj način, kako kaže, prinosi žrtva duhu Hrista koji je i rođen na slami.
"Na Božić se okuplja cijela porodica. Tada se česnica okreće u smjeru kretanja Sunca. Kao žrtva se najčešće prinosi prase, koje predstavlja nagradu ukućanima za četrdesetodnevni post", veli Ašaninova.
Ona je navela i da običaj nalaže da ukućani prvog gosta na Božić, položajnika, daruju poklonima i goste najbolje što mogu, jer on simbolizuje božanstvo.
Osim Srpske pravoslavne crkve, Božić se po julijanskom kalendaru slavi i u ruskoj, gruzijskoj i makedonskoj crkvi, Jerusalimskoj patrijaršiji, a obilježavaju ga i Kopti.
(MONDO/Agencije, Foto: Guliver/Getty Images/Thinkstock)
