Pravosudni organi u Srbiji sprovešće istragu protiv više lica osumnjičenih za ratne zločine u Sarajevu na početku rata u BiH.
Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije raspisalo je potjernicu za 19 lica osumnjičenih za napad na kasarnu i bolnicu u Sarajevu i vojnu kolonu u Dobrovoljačkoj ulici 1992. godine, među kojima je i tadašnji član ratnog Predsjedništva BiH Ejup Ganić, potvrdila je Srni šef Biroa MUP-a Srbije za saradnju s medijima Suzana Vasiljević.
"Djelo je ratni zločin protiv ranjenika i bolesnika. To nije međunarodna potjernica, to je potjernica koja je raspisana na teritoriji Srbije", rekla je Vasiljevićeva.
Dodala je da je rješenje istražnog sudije stiglo 29. decembra prošle godine i da je potom raspisana potjernica.
Vasiljevićeva nije mogla da kaže imena i funkcije osumnjičenih.
Slobodna Evropa prenijela je da se među osumnjičenima nalazi i član ratnog Predsjedništva BiH Stjepan Kljujić.
Potjernica je raspisana na zahtjev istražnog sudije Vijeća za ratne zločine u Beogradu Milana Dilparića.
Portparol Okružnog suda u Beogradu Ivana Ramić izjavila je da je istražni sudija donio rješenje o provođenju istrage protiv više lica, osumnjičenih za ratne zločine u Sarajevu na početku rata u BiH.
Ona je navela da se ta lica sumnjiče za ratni zločin "protiv ratnih zarobljenika i upotrebu nedozvoljenih sredstava borbe", te da je doneseno rješenje za određivanje pritvora.
Snage Armije Republike Bosne i Hercegovine izvršile su 3. maja 1992. godine napad na kolonu Jugoslovenske narodne armije (JNA) u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu.
U tom napadu na kolonu JNA koja se povlačila prema kasarni u Lukavici, ubijeno je i ranjeno više oficira, vojnika i civila.
Agencija Srna ranije je javila da je pravosuđe Srbije izdalo crvene međunarodne potjernice za deset osoba iz BiH, među kojima je i Ejup Ganić.
Pojedini mediji u BiH javili su da je među osumnjičenima i ratni član Predsjedništva BiH Stjepan Kljujić, koji je u reagovanju, u izjavi agenciji Beta, istakao da "nije dobio nikakav papir, niti pročitao navodnu potjernicu koju je za njim izdalo pravosuđe Srbije", zbog sumnje da je odgovoran za ratne zločine 1992. godine.
"Nemam nikakav komentar jer nisam dobio nikakav papir u vezi s tom informacijom", rekao je Kljujić, koji živi u Sarajevu, kao i Ejup Ganić.
Mediji navode da su Ganić i Kljuić, kao članovi Predsjedništva BiH, naredili oficirima Armije BiH Mustafi Hajrulahoviću i Jusufu Pušini da napadnu vojnike.
U tom napadu, prema podacima Centra javne bezbjednosti Istočnog Sarajeva, ubijena su 42, a ranjena 73 pripadnika JNA, dok je zarobljeno njih 215.
Uprkos dokazima, za ovaj zločin koji su dostavljeni Tužilaštvu BiH, još niko nije odgovarao.
Predmet "Doborovljačka" preuzelo je srpsko Tužilaštvo za ratne zločine nakon što je prije nekoliko godina rasformirano vojno tužilaštvo u Beogradu, koje je vodilo taj predmet.
U protekloj deceniji u javnost je izašlo više potresnih svjedočenja očevidaca strašnih dešavanja prilikom napada na kolonu JNA u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu početkom maja 1992. godine.
Težini događaja doprinosi i činjenica da je ova evakuacija bila dogovorena posredstvom predstavnika tadašnje mirovne misije UN u BiH.
Vlasti Republike Srpske dostavile su Haškom tribunalu dokaze protiv Alije Izetbegovića, Ejupa Ganića i Stjepana Kljuića, ali Hag nikada protiv njih nije podigao optužnicu.
U izvodu iz krivične prijave se navodi da su Ejub Ganić i Stjepan Kljuić, kao članovi Predsjedništva BiH, organizovali i naredili Mustafi Hajrulahoviću i Jusufu Pušini da 3. maja 1992. godine napadnu kolonu bivše JNA u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu.
Ganić i Kljuić, prema prijavi, izdali su naređenje za napad, iako je bio postignut dogovor da se Komandi Druge oblasti JNA omogući da mirno napusti Sarajevo. Na taj način njih dvojica neposredno su učestvovali u ubijanju i ranjavanju više desetina pripadnika JNA.
U tim napadima, prema prijavi Centra javne bezbjednosti Istočnog Sarajeva protiv 15 osoba, 2. i 3. maja ubijena su 42, a ranjena 73 pripadnika JNA, dok ih je zarobljeno 215. Zarobljenici su psihički i fizički zlostavljani.
Prema izjavama svjedoka događaja, pripadnici "zelenih beretki" su u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu zaustavili kolonu vojnih vozila, koja se povlačila prema Lukavici, otvarali vrata i pucali u oficire i vojnike.
Oni koji su uspjeli da iskoče iz vozila ubijani su, jer su napadači bili postavljeni sa obe strane ulice.
Grupa vojnika je izgorjela na tramvajskim šinama na Skenderiji kad su im "pustili" struju.
U sredini kolone vozila, u prvom oklopnom transporteru, nalazio se Alija Izetbegović sa komandantom međunarodnih snaga u Sarajevu, koji je trebalo da bude garancija da će kolona bezbjedno izaći iz Sarajeva.
Drugi transporter, u kojem se nalazio general JNA Milutin Kukanjac sa svojim oficirima, pratio je Izetbegovića.
Na raskrsnici u Dobrovoljačkoj ulici transporter u kojem se nalazio Alija Izetbegović naglo je skrenuo lijevo i pod punim gasom napustio planiranu maršrutu. I tada je počeo napad na kolonu JNA.
U koloni se nalazio veći broj regruta klase 1991/92. koji su se zatekli na služenju vojnog roka.
Napadu na kolonu JNA u Dobrovoljačkoj ulici prethodio je napad na Dom JNA u Sarajevu, izvršen 2. maja, u 12 časova, kada je 200 pripadnika jedinica muslimanskih snaga i tzv. "zelenih beretki", koje su predvodili Juka Prazina i Emin Švrakić, opkolilo deset pripadnika JNA. U nekoliko napada tog dana poginulo je 14 pripadnika JNA.
(Srna/Beta/MONDO)
