U ovoj godini počinje izgradnja centralnog spomen-obilježja poginulim borcima odbrambeno-otadžbinskog rata RS od 1991. do 1996. godine
Početak prve faze izgradnje centralnog spomen-obilježja poginulim borcima odbrambeno-otadžbinskog rata Republike Srpske od 1991. do 1996. godine u Banjaluci predviđen je ove godine, rekao je Srni pomoćnik ministra rada i boračko invalidske zaštite Republike Srpske Duško Milunović.
Milunović je rekao da bi prva faza obuhvatila građevinske radove sa osnovnim instalacijskim radovima i da je vrijednost radova procijenjena na 7.534.800 KM.
"Druga faza obuhvatila bi sve ostale radove do pune funkcionalnosti objekta, a iznosila bi 8.102.502 KM", rekao je Milunović i dodao da će Ministarstvo razmotriti mogućnost dorade projekta kako bi bila omogućena fazna izgradnja.
Prema Milunovićevim riječima, predračunska vrijednost izgradnje centralnog spomenika iznosi 16.685.070 KM.
"Na traženje Ministarstva i Administrativne službe grada Banjaluka, Arhitektonsko-građevinski fakultet procijenio je, u skladu sa dinamičkim planom, mogućnost fazne realizacije, kao i finansijsku vrijednost svake faze izgradnje centralnog spomenika", istakao je Milunović.
On je naveo da će nakon rješavanja imovinsko pravnih odnosa, krajem 2013. godine, na dijelu spornog zemljišta gdje je planirana izgradnja centralnog spomenika, u narednom periodu biti potrebno pokrenuti proceduru izdavanja građevinske dozvole, za što će biti potrebno obezbijediti 318.730 KM.
"Vlada Republike Srpske do sada je u pripremu za izgradnju centralnog spomen-obilježja poginulim borcima odbrambeno-otadžbinskog rata od provođenja konkursa do pripreme dokumentacije uložila 384.460 KM", rekao je Milunović.
On je istakao da nijedna nevladina organizacija ili javna ustanova do sada nije podnijela zahtjev za promjenu idejnog rješenja, kao ni mjesta izgradnje ovog spomen-kompleksa.
Planirano je da centralno spomen-obilježje poginulim borcima odbrambeno-otadžbinskog rata Republike Srpske od 1991. do 1996. godine u Banjaluci bude izgrađeno na platou između Bulevara cara Dušana, ulica kralja Petra Prvog Karađorđevića, Teodora Kolokotronisa i Zdravka Čelara.
(Srna/MONDO)